Glamurozni život domaćice

Tag: zdravo povrce

  • 8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća

    8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća

    Mališani često prave probleme kada se na tanjiru nađe neko povrće ili voće pa mame često brinu da li njihova djeca unose dovoljno vitamina u svoj organizam.

    1. Budite primjer
    Najbolji način da naučite djecu da jedu ono što je zdravo je i da sami jedete istu hranu. Ako se povrće ne nalazi na vašem tanjiru, ne možete od njih očekivati da će bez problema jesti ono što ne vole.
    2. Učinite hranu zabavnom
    Djeca vole igre, pa ako se na tanjiru nalazi dinosaurus koji jede maleno drveće od brokule ona će im sigurno postati zanimljivija. Povezivanje zdrave hrane sa zabavnim stvarima koje djeca vole pretvorit će obrok u zabavnu igru i olakšati vam posao.
    3. Uključite ih u pripremu
    Ako mališani budu učestvovali u pripremi jela koje će kasnije jesti sigurno je da će im ono biti zanimljivije. Odvedite ih na pijacu ili u market i pustite im da odaberu par stvari koje ćete pripremiti za večeru. Ako imate mogućnosti, s njjima možete i saditi povrće i naučiti ih da cijene plodove svog rada.
    4. Uvedite „pravilo jednog zalogaja“
    Istraživanja su pokazala da djeca koja ne žele jesti određeno jelo promijene mišljenje 8 od 10 puta nakon što su probali jedan zalogaj. Veliki broj roditelja je imao uspjeh da „pravilom jednog zalogaja“ koje zahtjeva od djece da peobaju barem jedan zalogaj jela.
    5. Ne tjerajte ih da sve pojedu
    Jedna od najvećih zabluda roditelja je da ako tjeraju djecu da pojedu na silu neku hranu je da će djeca s vremenom početi sama jesti to a u stvari dobivaju suprotni učinak. Kažnjavanje i svađe će jelo pretvoriti u negativno iskustvo, a djeca će naučiti da hranu povezuju sa negativnim osjećajima.
    6. Ponudite hranu različite boje
    Djeca vole šarenu hranu. Udovoljite im dodavanjem više različitog povrća na njihov tanjir. Iako odrasli vole miješati ukuse, mlađi su skloniji odvajanju ukusa. Probajte napraviti nekoliko različitog povrća umjesto da napravite jedan veliki đuveč.
    7. Koristite puter, bijeli luk i slaninu
    Nema ništa loše u tome da dodajete ukus povrću da bi ga učinili privlačnijim. Ako djeca teže prihvataju različitu hranu najvažnije ih je polako upoznati i priviknuti na određenu namirnicu. To ćete najlakše postići ako povrće servirate sa nečim što znate da voli poput sira ili slanine.
    8. Budite uporni
    Neka djeca su teža od druge i samim tim zahtjevaju više truda i strpljenja. Važno je da znate da navike koje razviju kada su mali će ostati s njima i kada odrastu. Nastavite biti dobar primjer, pravite zabavnu hranu i zadržite pozitivnu atmosferu za stolom. Omogućite im da pomognu u kuhinji i držite se „pravila jednog zalogaja“.

  • 10 razloga zašto izabrati grašak

    10 razloga zašto izabrati grašak

    1. Grašak je izvanredan izvor čak osam vitamina, šest minerala, prehrambenih vlakana i proteina.

    2. Osigurava nutritijente koji su vrlo važni za zdravlje kostiju. Izvanredan je izvor vitamina K1, koji aktivira osteokalcin, protein koji omogućava ugradnju kalcija unutar kostiju.

    3. Dobar izvor vitamina B6 i folne kiseline, koji utiču na smanjenje nivoa homocisteina, molekule koja može poremetiti povezivanje kolagena u kostima, te tako povećati rizik od osteoporoze.

    4. Vitamin B6, folna kiselina i vitamin K, vitamini kojih je grašak dobar izvor, učestvuju u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema.

    5. Bogat je nutrijentima koji učestvuju u proizvodnji energije.

    6. Grašak je dobar izvor vitamina B1, pantotenske kiseline i vitamina B6, te dobar izvor riboflavina i niacina, proteina i masti. Pantotenska kiselina igra važnu ulogu u regulaciji stresa jer potiče rad nadbubrežne žlijezde.

    7. Odličan je izvor željeza.

    8. Osigurava brojne nutrijente, uključujući vitamin C, koji su vrlo važni za odvijanje procesa kojima se organizam brani od oštećenja na molekuli DNA – oštećenja koja se smatrau pretečom razvoja malignih bolesti.

    9. Sadrži mangan, koji njeguje kožu i kosu.

    10. Bogat je vlaknima, te odlično djeluje na probavu.

  • 10 savjeta za zdrav život

    10 savjeta za zdrav život

    1. KUPUJTE SVJEŽE NAMIRNICE

    Koristite svježe namirnice, obratite pažnju na rok trajanja. Svježe namirnice sadrže manje natrijuma.

    2. JEDITE VIŠE VOĆA I POVRĆA

    Gledajte da u svakom obroku imate voće ili povrće. Voće i povrće je puno vitamina, vlakana i zdravih šećera.

    3. ZAMIJENITE NEZDRAVE GRICKALICE ZDRAVIMA

    Zaboravite na čips i slične grickalice, umjesto toga grickajte orašaste plodove, kikiriki, pistacije, indijski orah i naravno pazite da nisu naknadno soljene.

    4. POVEĆAJTE UNOS KALIJA

    Kalij ili kalijum se nalazi u raznom voću i povrću, dosta ga ima u krompiru, paradajzu, bananama. Kalijum pozitivno utiče na krvni
    pritisak.

    5. JEDITE SEZONSKO

    Voće i povrće koje je u sezoni je naravno zdravije od onog konzerviranog ili smrznutog. Jedite sezonsko voće i povrće.

    6. ŠARENE SALATE SU COOL

    Što je salata šarenija to je zdravija, unos raznovrsnog povrća znači unos raznih vitamina. Što više vitamina, to bolje.

    7. JEDITE “NA KAŠIKU”

    Supe, čorbice, kuhana hrana će sigurno gotiti vašem organizmu. Samo pazite, nemojte prekuhavati hranu.

    8. VODA JE IZVOR ŽIVOTA

    Dnevno se preporučuje da pijete 2 litra vode. Ukoliko niste pretjerani ljubitelj vode, pijte nezaslađen čaj.

    9. SMANJITE UNOS SOLI

    Smanjite unos soli. Naučite vaš organizam da zavoli manje slano. Čulo ukusa se uči, ukoliko smanjite unos soli vremenom će vam manje slana hrana postati jednako ukusna.

    10. KREĆITE SE

    I naravno za kraj krećite se više, šetajte, vozite bicikl, plivajte, jer ako se ne krećete zdrava ishrana neće imati previše efekta.

  • 8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru

    8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru

    Paradajz
    Hladnoća u frižideru čini paradajz tvrdim i škrobastim. Ovo povrće je najbolje da čuvate na radnoj površini ili stolu dok nezrele plodove možete staviti na prozorsku dasku da sazriju. Ako primijetite da polako prezrijevaju, napravite paradajz sos.
    Lubenica
    Za najbolji ukus cijelo voće poput lubenica i dinja držite na radnoj površini. Istraživanja su pokazala da čuvanje ovog voća na sobnoj temperaturi pomaže u očuvanju antioksidansa. Kada je izrežete, čuvajte je u frižideru 3 do 4 dana.
    Krompir
    Niske temperature razbijaju škrob u krompiru zbog čega on postaje neugodno sladak i zrnast. Držite ga na gladnom, tamnom i suhom mjestu za najbolje rezultate.
    Luk
    Cijeli luk ne podnosi dobro držanje u frižideru. Zbog vlage u takvoj vrsti okruženja brzo se ubuđa i omekša. Izbjegavajte kontakt sa suncem, a kada ga prerežete, držite ga u kesici za zamrzivač u ladici za povrće u frižideru.
    Bijeli luk
    Sačuvajte ukus bijelog luka čuvanjem na suhom, hladnom i ventilisanom mjestu. Kada ga načnete, iskoristite cijelu glavicu u roku od 10 dana.
    Jabuke
    Svježe ubrane jabuke izgledaju prelijepo ako ih držite na stolu. Ako ih ne pojedete u roku od par sedmica, možete im produžiti vijek trajanja držanjem u frižideru.
    Bobičasto voće
    Svježe bobičasto voće ima najbolji ukus kada je sobne temperature. Ako ih želite čuvati duže držite ih u frižideru. Da bi izbjegli gnjecavo ili ubuđano voće prije jela ga saperite.
    Voće sa košpicom
    Pustite da breskve, nektarine, marelice i šljive dozriju na sobnoj temperaturi. Ako ih ne možete pojesti odmah, čuvajte ih u ladici frižidera par dana.

     

  • Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva je bilja u rodu sa špinatom koja se uzgaja zbog hranjivog lišća. Priprema se slično kao i špinat, a kada je skroz mlada može se jesti i termički neobrađena. Odlična je za punjenje i savijanje sarmi, i dodatak mesnim jelima, tjestenini, u punjenju za pite ili savijača.

    Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.

    Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.

    Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.

    Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.