Ribu biste trebali jesti barem jednom sedmično. Naravno ribu treba pripremiti na pravi način, nikako pržiti u dubokom ulju.

Nemasne ribe sadrže svega 2% masti, a to su ribe brzih tokova kao što su pastrmka, štuka ili smuđ.

Srednje masne ribe imaju od 2% do 10% masti, među njima je šaran.

Masne ribe poput jegulje sadrže više od 10% masti. Imajte na umu da su svježe ribe uvijek bolje od smrznutih.

Ukoliko preferirate tunu uzimajte onu u vlastitom soku ili salamiru, umjesto one u ulju.

The post Riba čuva vaše srce appeared first on Glamurozni život domaćice.

Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.

Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.

Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.

The post Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Trešnje kao lijek appeared first on Glamurozni život domaćice.

Tikvice su savršena ljetna namirnica koja se može kupiti tijekom cijele godine a može se jesti termički obrađena ili sirova. Ovo povrće potiče iz meksika, a ljudi je konzumiraju već 10.000 godina. Postoji veliki broj različitih vrsta tikvica i razlikuju se po obliku, veličini, boju i ukusu. Tikvice mogu narasti do nevjerovatnih veličina, ali najbolji ukus imaju plodovi čija dužina ne prelazi 15 cm. Osim ploda jestivi su i cvjetovi tikvica koji se često pune i pohuju.

Tikvice su odličan izvor vitamina C, magnezija, vitamina A, kalija, vlakana, folne kiseline, fosfora i vitamina B2. Zbog toga je ovo povrće popularno za čuvanje zdravlja krvotoka. Magnezij je bitan u prevenciji srčanog i moždanog udara, a zajedno sa kalijem regulišu pritisak. Vitamin C i betakaroten smanjuju oskidaciju holesterola i smanjuju rizik od arteroskleroze.

Folna kiselina reguliše homocisteine, a vlakna utiču na smanjenje holesterola i sprječavaju pojavu bolesti srca. Tikvice odlično djeluju i na zdravlje probavnog sistema, uklanjaju toksine iz organizma i odlične su u borbi protiv stanica raka. Pri kupovinu pazite da kupujete teške plodove srednjih ili manjih dimenzija.

Tikvice u frižideru mogu ostati do sedam dana a moguće ih je i zamrznuti. Prije zamrzavanja dobro ih je izrezati na kriške i kratko blanširati. Iako su dostupne tokom cijele godine ljetne tikvice su mekše i ukusnije od onih koji dozrijevaju zimi, a njihov blagi ukus se slaže sa bosiljkom, ružmarinom i majčinom dušicom.

The post Tikvice: Savršen izvor vlakana appeared first on Glamurozni život domaćice.

Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.

Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.

Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.

Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.

The post Blitva: Čuvar nervnog sistema appeared first on Glamurozni život domaćice.