Tag: voće
Ukusne voćne salate, kolači, torte ili zanimljive kombinacije slanih jela sa voćem oduševiti će vaše nepce. Pronađite voće koje je u sezoni i uživajte u eksploziji sezonskih ukusa. Ne zaboravite, zamrznuto voće može biti jednako ukusno. Probajte napraviti kompot ili sok od sezonskog voća.
Video recept: Biljni smoothie za detoksikaciju organizma
Preuzeto sa youtube kanala Blendologia Croatia
8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru
Paradajz
Hladnoća u frižideru čini paradajz tvrdim i škrobastim. Ovo povrće je najbolje da čuvate na radnoj površini ili stolu dok nezrele plodove možete staviti na prozorsku dasku da sazriju. Ako primijetite da polako prezrijevaju, napravite paradajz sos.
Lubenica
Za najbolji ukus cijelo voće poput lubenica i dinja držite na radnoj površini. Istraživanja su pokazala da čuvanje ovog voća na sobnoj temperaturi pomaže u očuvanju antioksidansa. Kada je izrežete, čuvajte je u frižideru 3 do 4 dana.
Krompir
Niske temperature razbijaju škrob u krompiru zbog čega on postaje neugodno sladak i zrnast. Držite ga na gladnom, tamnom i suhom mjestu za najbolje rezultate.
Luk
Cijeli luk ne podnosi dobro držanje u frižideru. Zbog vlage u takvoj vrsti okruženja brzo se ubuđa i omekša. Izbjegavajte kontakt sa suncem, a kada ga prerežete, držite ga u kesici za zamrzivač u ladici za povrće u frižideru.
Bijeli luk
Sačuvajte ukus bijelog luka čuvanjem na suhom, hladnom i ventilisanom mjestu. Kada ga načnete, iskoristite cijelu glavicu u roku od 10 dana.
Jabuke
Svježe ubrane jabuke izgledaju prelijepo ako ih držite na stolu. Ako ih ne pojedete u roku od par sedmica, možete im produžiti vijek trajanja držanjem u frižideru.
Bobičasto voće
Svježe bobičasto voće ima najbolji ukus kada je sobne temperature. Ako ih želite čuvati duže držite ih u frižideru. Da bi izbjegli gnjecavo ili ubuđano voće prije jela ga saperite.
Voće sa košpicom
Pustite da breskve, nektarine, marelice i šljive dozriju na sobnoj temperaturi. Ako ih ne možete pojesti odmah, čuvajte ih u ladici frižidera par dana.
Razlozi zbog kojih trebate jesti maline
Brojni stručnjaci tvrde da malina ima više sastojaka korisnih za zdravlje nego bilo koja druga hrana. Npr. u odnosu na paradajz malina ima 10 puta više antioksidanata. Antioksidansi neutrališu slobodne radikale koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti.
Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.
U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.
Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.
I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.
Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!
