Tag: zdravlje
Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.
Zašto baš jagode?
Bogate vodom, mineralima i vitaminima, sa minimalnim brojem kalorija, jagode su pravo proljećno voće koje će prijati vašem zdravlju.
Jagoda je bila na visokoj cijeni u starom Rimu. Plansko gajenje jagoda u Evropi počelo je u 18. vijeku. Danas su najpopularnije tri vrste jagoda: asieta, asiropa i seligra.
Jagode sadrže oko 80% vode, što znači da joj je energetska vrijednost oko 25 kalorija i potiče od ugljiko hidrata – glukoze, saharoze i fruktoze. Ima malo celuloze, pa je lako varljiva. Sadrži vitamin C, vitamine B5, B6, vitamin K, Mg, mangan, kao i beta-karotin. Sve to čini jagode djelotvornim u zaštiti mišićnog tkiva od degeneracije, artritisa i održavanju opšteg zdravlja organizma. Pigmenti antocijana su blagotvorni u prevenciji i liječenju anemije. Jagoda zauzima četvrto mjesto među voćem bogatim antioksidantnim svojstvima. Beta-karotin i fenoli su moćni antioksidansi. Kalijum pomaže kod snižavanja krvnog pritiska.
Jagode su djelotvorne u borbi protiv gihta, bolesti bubrega, nedostatka vitamina, hemoroida, ranih stanja arterioskleroze, kožnih oboljenja, čira na želucu, malaksalosti, visokog krvnog pritiska, nervne napetosti, krvarenja iz maternice, kao i kod loše probave.
Neoprane jagode možete da čuvate u frižideru do dva dana, a oprane možete da pospete šećerom i zamrznete. Svakako se preporučuje da jagode konzumirate dok su svježe.
10 razloga zašto jesti dagnje
1. Meso dagnje je ukusno i vrlo hranjivo. Sto grama svježih dagnji sadrži 11,9% proteina, 2,24% masti i malu količinu ugljikohidrada (3,7%). Čistog mesa ima između 17 i 20%. Upravo zbog tako dobrog sastava, meso dagnje je vrlo traženo. Mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.
2. Bogat su izvor minerala, izvrstan izvor željeza (3,95 mg), fosfora (197 mg) i selena (44,8 mg).
3. Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.
4. Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin.
5. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 mg, što je pet puta vipe od preporučenog dnevnog unosa.
6. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B komplexa.
7. Bogate su omega-3 masnim kiselinama.
8. Smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.
9. Pripremljene na žaru ili kuhane (ali ne i pržene) smanjuju rizik od srčane aritmije.
10. Jačaju odbrambeni sistem organizma.
Višnja antioksidansna bomba
Višnje sadrže fenolne spojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja.
Višnje su poznate po svojim ljekovitim svojstvima i antioksidansima. Bogate su vitaminima A, C i E, te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Ovo voće ima jaka protuupalna sredstva koja su savršena u borbi protiv gihta, upale mišića, reumatoidnog i osteo artritisa.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 20 višanja dnevnom ima isti učinak na smanjenje bola kao uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže fenolnespojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja. Zbog visokog udjela antocijanina, višnje se koriste za prevenciju raka.
Višnje sadrže malatonin, hormon koji reguliše san. Ljudski organizam taj isti hormon luči noću da bi podstakao san. Ljudi koji pate od nesanice prije spavanja mogu popiti čašu čistog soka od višnje da bi lakše zaspali. Melatonin koji se nalazi u višnjama pomaže u liječenju menopauze, raka dojke i prostate i pomaže ljudima koji pate od deficita pažnje.
Višnja ima mnoga ljekovita svojstva a poznata je po tome da hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa, pomaže kod bubrežnih smetnji, olakšava mršanje, poboljšava san, smanjuje rizik od bolesti srca i pomaže kod upale mokraćnih kanala.
Sušene višnje djeluju na sličan način kao i svježe voće pa su idealne za korištenje kada nisu dostupne. Peteljke višnji se koriste za pravljenje čaja koji pomaže za izbacivanje pijeska iz mokraćnih kanala, smanjenje celulita, liječenje impotencije i kašlja. Lišće ove biljke se koristi za borbu protiv peruti i smanjuje otok kapaka, a sjemenke se koriste za punjenje jastuka.
