Category: Glamurozne domaćice
Autorski recepti naših glamuroznih domaćica. Pažljivo osmišljeni i izabrani za vas.
Torte: poslastica sa hiljadu lica
Torte su ustvari tip hljeba ili hljebaste hrane, a u modernoj formi su obično slatki pečeni dezerti. U davnim vremenima torte su obično bili prženi hljebovi, torte sa sirom i obično su bile okruglog oblika. Moderne torte, pogotovo one sačinjene od više slojeva obično sadrže kombinaciju brašna, šećera, jaja, putera ili ulja, sa još nekim dodatcima poput mlijeka ili vode i praška za pecivo, sodu bikarbonu ili kvasac.
U njih se dodaju ukusi poput voćnih pirea, orašastog voća, sušenog ili ušećerenog voća i ekstrakti namirnica. Moguće je i zamijeniti osnovne sastojke nekim drugim namirnicama, a torte se često pune džemovima ili desertnim kremama poput slastičarske, puter-kreme i drugih namaza. Moguće ih je dekorisati marcipanom, šlagom ili fondantom ili koristiti ušećereno voće.
Torte se obično služe u posebnim prilikama poput svadbi, slava, rođendana ili godišnjica. Postoji bezbroj recepata za torte. Neke podsjećaju na hljeb, a druge su komplikovane i bogate sastojcima. Neki recepti su poznati stoljećima, ali je priprema olakšana zbog sve modernijih kuhinjskih aparata tako da i amateri mogu lako pripremiti tortu.
Torte su podijeljene u nekoliko kategorija, zavisno od sastojaka i tehnika pripreme. Torte sa kvascem su veoma tradicionalne i podsjećaju na hljeb, a popularne verzije tih torti su babka i stollen. Torte sa sirom iako nose ime torte u stvari su pite sa kremom, a u njihovo punjenje se obično stavlja neka vrsta sira, te imaju malo brašna. Patišpanje su prve poznate torte u kojima nije korišten kvasac nego prašak za pecivo. Danas možete kupiti u supermarketima gotovu mješavinu za torte koja obično sadrži brašno, šećer, prašak za pecivo i različite ukuse, a potrebno je dodati nekoliko sastojaka poput jaja, vode, ulja ili putera.
Hvala gospođi Mileni Škoro koja nam je ustupila fotografije torti koje je napravila.
8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru
Paradajz
Hladnoća u frižideru čini paradajz tvrdim i škrobastim. Ovo povrće je najbolje da čuvate na radnoj površini ili stolu dok nezrele plodove možete staviti na prozorsku dasku da sazriju. Ako primijetite da polako prezrijevaju, napravite paradajz sos.
Lubenica
Za najbolji ukus cijelo voće poput lubenica i dinja držite na radnoj površini. Istraživanja su pokazala da čuvanje ovog voća na sobnoj temperaturi pomaže u očuvanju antioksidansa. Kada je izrežete, čuvajte je u frižideru 3 do 4 dana.
Krompir
Niske temperature razbijaju škrob u krompiru zbog čega on postaje neugodno sladak i zrnast. Držite ga na gladnom, tamnom i suhom mjestu za najbolje rezultate.
Luk
Cijeli luk ne podnosi dobro držanje u frižideru. Zbog vlage u takvoj vrsti okruženja brzo se ubuđa i omekša. Izbjegavajte kontakt sa suncem, a kada ga prerežete, držite ga u kesici za zamrzivač u ladici za povrće u frižideru.
Bijeli luk
Sačuvajte ukus bijelog luka čuvanjem na suhom, hladnom i ventilisanom mjestu. Kada ga načnete, iskoristite cijelu glavicu u roku od 10 dana.
Jabuke
Svježe ubrane jabuke izgledaju prelijepo ako ih držite na stolu. Ako ih ne pojedete u roku od par sedmica, možete im produžiti vijek trajanja držanjem u frižideru.
Bobičasto voće
Svježe bobičasto voće ima najbolji ukus kada je sobne temperature. Ako ih želite čuvati duže držite ih u frižideru. Da bi izbjegli gnjecavo ili ubuđano voće prije jela ga saperite.
Voće sa košpicom
Pustite da breskve, nektarine, marelice i šljive dozriju na sobnoj temperaturi. Ako ih ne možete pojesti odmah, čuvajte ih u ladici frižidera par dana.
