Tag: Malina
Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina sprječava umnožavanje ćelija raka. Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospješuju izbacivanje pijeska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku. I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi.
Razlozi zbog kojih trebate jesti maline
Brojni stručnjaci tvrde da malina ima više sastojaka korisnih za zdravlje nego bilo koja druga hrana. Npr. u odnosu na paradajz malina ima 10 puta više antioksidanata. Antioksidansi neutrališu slobodne radikale koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti.
Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.
U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.
Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.
I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.
Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!
Lubenica
Lubenica se smatra voćem iako spada u porodicu krastavaca. Porijeklom je iz Afrike, a prvi su je počeli uzgajati Egipćani. Za ishranu se koristi plod lubenice, a sok je veoma ljekovit i odlično se kombinuje i sa drugim voćem. Koristi se za pripremu slanih, slatkih jela i salata, a u našem podneblju se u glavnom koristi kao dezert. Osim ploda i soka, sjemenke lubenice u Africi se koriste za pripremu određenih vrsta hljeba.
Malo ko može odoliti ukusnoj, slatkoj i hladnoj lubenici za vrijeme vrelih ljetnih dana. Ovo voće je veoma zdravo i niskokalorično. Lubenica je bogata elektrolitima i vodom i prirodno je sredstvo u borbi protiv dehidracije i visokih temperatura. 100 grama ovog ukusnog voća ima samo 30 kalorija, a izuzetno je bogata antioksidansima.
Lubenica je odličan izvor vitamina A koji je važan za održavanje zdrave i elastične kože, a štiti i zdravlje usne šupljine i pluća. Bogata je likopenom, betakarotenom, luteinom, zeksantinom i kriptoksantinom, antioksidansima koji se bore protiv tumora crijeva, prostate i grudi. Lubenica je bogata kalijem i odličan saveznik u prevenciji srčanih i moždanih udara. Osim toga sadrži velike količine vitamina B6, B-1, vitamina C koji pomaže imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.
