Tag: savjet
5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti
1. Ne izbjegavajte jaja
Jaja će poboljšati efikasnost i vjerovatno vam pomoći u pokušavanju regulacije težine. U jednoj studiji ispitanici koji su doručkovali jaja su se duže osjećali sitima i izgubili su duplo više kila od onih koji su unijeli istu količinu kalorija kroz druge namirnice.
2. Zasitite se supom
Istraživanja su pokazala da supa izaziva osjećaj sitosti. Studija objavljena u magazinu Fiziologija i ponašanje je pokazala da se dnevno konzumira manje kalorija ako je u obrok uključena i supa.
3. Koristite začine
Konzumacijom ljute papričice 30 minuta prije jela je pomogla ispitanicima studije da se osjećaju manje gladnim i pojedu 10% manje od ljudi koji nisu konzumirali ljutu papričicu. Možete je pojesti u kapsuli ili sirovu. Izbor je vaš.
4. Započnite večeru sa salatom
Konzumacijom salate kao predjela će smanjiti broj unosa kalorija za do 12%. Umjesto da salatu jedete kao prilog, pojedite je prije glavnog obroka.
5. Koristite što više gljiva
Istraživači su došli do zaključka da ljudi koji jedu predjelo u kojima su gljive osjećaju veću sitost od onih koji su pojeli isto jelo sa teletinom, a unijeli su samo dio kalorija i masti.
Kulinarski rječnik
KUHATI NA PARI
Potrebne su dvije posude – preko donje posude, dopola napunjene vodom, postaviti drugu posudu i u nju poredati ono što hoćete da kuhate na pari. Čvrsto poklopite gornju posudu kako bi se namirnice skuhale na pari koja se stvara u donjoj posudi.
PIRJATI
Dinstati, kuhati duže i polako, na masnoći ili malo tečnosti, na umjerenoj temperaturi, u poklopljenoj posudi.
POŠIRATI
Kuhati u tečnosti koja umjereno vri na laganoj vatri (npr jaja bez ljuske).
POHOVATI
Pržiti na masnoći tanje komade mesa, povrća ili voća koji su prethodno umočeni u pripremljenu masu za pohovanje. Ova masa najčešće sastoji se od jaja umućenih sa brašnom ili mlijekom ili od prezle (krušnih mrvica) izmiješane sa ribanim sirom.
PROKUHATI
Djelimično skuhati, naprimjer rižu ili čvrsto povrće, spuštanjem u vodu koja vri. Može se odnositi i na kuhanje u hladnoj vodi samo dok voda ne proključa.
Žitarice su temelj zdrave ishrane
Heljda
Heljda se može konzumirati kao prilog jelu, kao dio supa i kaša, a od prerađene žitarice može se proizvesti brašno. Jedna šoljica od 150 grama sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana, a energetska vrijednost joj je samo 150 kalorija. Sadrži antioksidans rutin koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova zato što liječi od hipertenzije i jača otpornost i elastičnost kapilara, rješava probavne smetnje i koristi se kao prevencija kod dijabetisa, reumatizma i glaukoma, te jača memoriju. Ljekovita svojstva heljdinog čaja pomažu pri oporavku od zračenja i hemoterapije pri liječenju od malignih bolesti. Također, konzumira se za smirenje živaca, protiv depresije i nesanice, za popravljanje cjelokupne krvne slike.
Proso
Proso je žitarica lužnatog ploda, izuzetno je bogata gvožđem i magnezijem, a sadrži i kalcijum, fosfor, cink, jod, sumpor, te vitamine B-kompleksa. Proso je odlična namirnica za obeljele od celijakije jer ne sadrži gluten. Pomaže u regulaciji rada crijeva i crijevne mikroflore, djeluje pozitivno na rad nervnog sistema i olakšava stanje oboljelih od artritisa. Priprema se kao dodatak jelima, naročito kao kaša u koju se može dodavati voće po izboru ili kao dio pudinga i sličnih deserata; može se pržiti, pripremati kao pire, salata i slično.
Zob
Zob se koristi za pripremu kaša, keksa, supa, priloga jelima i sl. Bogata je linolenskom, linolnom i oleinskom kiselinom. Zahvaljujući vlaknima dugo se probavlja pa se naročito preporučuje svima sa probavnim problemima.
Raž
Odličan je izvor vlakana, mangana, selena, magnezijuma, fosfora, kalijuma i cinka, te vitaminima B-kompleksa. Sadrži fenole, deluje na kardiovaskularne probleme, smanjuje rizik od malignih bolesti, reguliše krvni pritisak i pomaže još u nizu zdravstvenih tegoba.
Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja
Zbog velikog udjela vitamina C paradajz je hrana koja pomaže u borbi protiv starenja. Porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, ova biljka je bila uzgajana za vrijeme Asteka i Inka. U Evropu je stigla u 15. vijeku, najprije u Španiju i Portugal. Zbog svoje hranjive i ljekovite vrijednosti postao je jedna od omiljenih salata i soseva.
Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.
Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.
Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.
