The post Visokokalorični napitak appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Napitak od tikve i banane appeared first on Glamurozni život domaćice.

Bile one ljute ili slatke, paprike sadrže dosta fitohemikalija koje imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebno kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Pored toga bogate su folnom kiselinom koja je odlična za zaštitu crvenih krvnih zrnaca, što znači da se preporučuje osobama koje imaju problema sa anemijom. Ovo se naročito odnosi na crvene paprike! Jedna čaša isjeckane paprike sadrži svega 30-40 kalorija!

Paprike u sebi sadrže lutein i zeaksantin – dva antioksidansa koji igraju važnu ulogu kod bolesti srednjeg dijela mrežnjače. Ove supstance za čak 79% umanjuju rizik od pojave očnih bolesti kod osoba sa visokom stopom rizika.

Savjeti – ne prekuhavajte paprike jer ćete ubiti većinu vitamina. Prednost ovog povrća je upravo u tome što ga možete konzumirati svježe i tako ćete biti sigurni da ste unijeli sve zdrave sastojke koje vam paprike nude. Potrudite se da ih jedete sada kada su u sezoni jer su tada najbogatije i najzdravije.

Paprike možete spremati u salati, u omletu, odlično se kombinuju u razne soseve, umake, možete ih filovati, peći na roštilju i još mnogo toga.

The post Zbog čega je paprika zdrava appeared first on Glamurozni život domaćice.

Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.

U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.

Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.

I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.

Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!

The post Razlozi zbog kojih trebate jesti maline appeared first on Glamurozni život domaćice.

Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.

Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.

Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.

The post Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Ledeni napitak od lubenice i jagode appeared first on Glamurozni život domaćice.

1. Budite primjer
Najbolji način da naučite djecu da jedu ono što je zdravo je i da sami jedete istu hranu. Ako se povrće ne nalazi na vašem tanjiru, ne možete od njih očekivati da će bez problema jesti ono što ne vole.
2. Učinite hranu zabavnom
Djeca vole igre, pa ako se na tanjiru nalazi dinosaurus koji jede maleno drveće od brokule ona će im sigurno postati zanimljivija. Povezivanje zdrave hrane sa zabavnim stvarima koje djeca vole pretvorit će obrok u zabavnu igru i olakšati vam posao.
3. Uključite ih u pripremu
Ako mališani budu učestvovali u pripremi jela koje će kasnije jesti sigurno je da će im ono biti zanimljivije. Odvedite ih na pijacu ili u market i pustite im da odaberu par stvari koje ćete pripremiti za večeru. Ako imate mogućnosti, s njjima možete i saditi povrće i naučiti ih da cijene plodove svog rada.
4. Uvedite „pravilo jednog zalogaja“
Istraživanja su pokazala da djeca koja ne žele jesti određeno jelo promijene mišljenje 8 od 10 puta nakon što su probali jedan zalogaj. Veliki broj roditelja je imao uspjeh da „pravilom jednog zalogaja“ koje zahtjeva od djece da peobaju barem jedan zalogaj jela.
5. Ne tjerajte ih da sve pojedu
Jedna od najvećih zabluda roditelja je da ako tjeraju djecu da pojedu na silu neku hranu je da će djeca s vremenom početi sama jesti to a u stvari dobivaju suprotni učinak. Kažnjavanje i svađe će jelo pretvoriti u negativno iskustvo, a djeca će naučiti da hranu povezuju sa negativnim osjećajima.
6. Ponudite hranu različite boje
Djeca vole šarenu hranu. Udovoljite im dodavanjem više različitog povrća na njihov tanjir. Iako odrasli vole miješati ukuse, mlađi su skloniji odvajanju ukusa. Probajte napraviti nekoliko različitog povrća umjesto da napravite jedan veliki đuveč.
7. Koristite puter, bijeli luk i slaninu
Nema ništa loše u tome da dodajete ukus povrću da bi ga učinili privlačnijim. Ako djeca teže prihvataju različitu hranu najvažnije ih je polako upoznati i priviknuti na određenu namirnicu. To ćete najlakše postići ako povrće servirate sa nečim što znate da voli poput sira ili slanine.
8. Budite uporni
Neka djeca su teža od druge i samim tim zahtjevaju više truda i strpljenja. Važno je da znate da navike koje razviju kada su mali će ostati s njima i kada odrastu. Nastavite biti dobar primjer, pravite zabavnu hranu i zadržite pozitivnu atmosferu za stolom. Omogućite im da pomognu u kuhinji i držite se „pravila jednog zalogaja“.

The post 8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Trešnje kao lijek appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Bomba vitamina C appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Zeleni napitak sa bananom appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Napitak od lubenice appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Aromatični napitak appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Video recept: Shake od kefira i borovnica appeared first on Glamurozni život domaćice.

Jagoda je bila na visokoj cijeni u starom Rimu. Plansko gajenje jagoda u Evropi počelo je u 18. vijeku. Danas su najpopularnije tri vrste jagoda: asieta, asiropa i seligra.

Jagode sadrže oko 80% vode, što znači da joj je energetska vrijednost oko 25 kalorija i potiče od ugljiko hidrata – glukoze, saharoze i fruktoze. Ima malo celuloze, pa je lako varljiva. Sadrži vitamin C, vitamine B5, B6, vitamin K, Mg, mangan, kao i beta-karotin. Sve to čini jagode djelotvornim u zaštiti mišićnog tkiva od degeneracije, artritisa i održavanju opšteg zdravlja organizma. Pigmenti antocijana su blagotvorni u prevenciji i liječenju anemije. Jagoda zauzima četvrto mjesto među voćem bogatim antioksidantnim svojstvima. Beta-karotin i fenoli su moćni antioksidansi. Kalijum pomaže kod snižavanja krvnog pritiska.

Jagode su djelotvorne u borbi protiv gihta, bolesti bubrega, nedostatka vitamina, hemoroida, ranih stanja arterioskleroze, kožnih oboljenja, čira na želucu, malaksalosti, visokog krvnog pritiska, nervne napetosti, krvarenja iz maternice, kao i kod loše probave.

Neoprane jagode možete da čuvate u frižideru do dva dana, a oprane možete da pospete šećerom i zamrznete. Svakako se preporučuje da jagode konzumirate dok su svježe.

The post Zašto baš jagode? appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Frape sa višnjama appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Sok od lubenice appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Pjenušava lubenica appeared first on Glamurozni život domaćice.

2. Bogat su izvor minerala, izvrstan izvor željeza (3,95 mg), fosfora (197 mg) i selena (44,8 mg).

3. Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.

4. Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin.

5. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 mg, što je pet puta vipe od preporučenog dnevnog unosa. 

6. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B komplexa.

7. Bogate su omega-3 masnim kiselinama.

8. Smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.

9. Pripremljene na žaru ili kuhane (ali ne i pržene) smanjuju rizik od srčane aritmije.

10. Jačaju odbrambeni sistem organizma.

The post 10 razloga zašto jesti dagnje appeared first on Glamurozni život domaćice.

Višnje su poznate po svojim ljekovitim svojstvima i antioksidansima. Bogate su vitaminima A, C i E, te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Ovo voće ima jaka protuupalna sredstva koja su savršena u borbi protiv gihta, upale mišića, reumatoidnog i osteo artritisa.

Istraživanja su pokazala da konzumacija 20 višanja dnevnom ima isti učinak na smanjenje bola kao uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže fenolnespojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja. Zbog visokog udjela antocijanina, višnje se koriste za prevenciju raka.

Višnje sadrže malatonin, hormon koji reguliše san. Ljudski organizam taj isti hormon luči noću da bi podstakao san. Ljudi koji pate od nesanice prije spavanja mogu popiti čašu čistog soka od višnje da bi lakše zaspali. Melatonin koji se nalazi u višnjama pomaže u liječenju menopauze, raka dojke i prostate i pomaže ljudima koji pate od deficita pažnje.

Višnja ima mnoga ljekovita svojstva a poznata je po tome da hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa, pomaže kod bubrežnih smetnji, olakšava mršanje, poboljšava san, smanjuje rizik od bolesti srca i pomaže kod upale mokraćnih kanala.

Sušene višnje djeluju na sličan način kao i svježe voće pa su idealne za korištenje kada nisu dostupne. Peteljke višnji se koriste za pravljenje čaja koji pomaže za izbacivanje pijeska iz mokraćnih kanala, smanjenje celulita, liječenje impotencije i kašlja. Lišće ove biljke se koristi za borbu protiv peruti i smanjuje otok kapaka, a sjemenke se koriste za punjenje jastuka.

The post Višnja antioksidansna bomba appeared first on Glamurozni život domaćice.

The post Mongolski napitak od jagoda appeared first on Glamurozni život domaćice.