Tag: nekaloricno

Lubenica
Lubenica se smatra voćem iako spada u porodicu krastavaca. Porijeklom je iz Afrike, a prvi su je počeli uzgajati Egipćani. Za ishranu se koristi plod lubenice, a sok je veoma ljekovit i odlično se kombinuje i sa drugim voćem. Koristi se za pripremu slanih, slatkih jela i salata, a u našem podneblju se u glavnom koristi kao dezert. Osim ploda i soka, sjemenke lubenice u Africi se koriste za pripremu određenih vrsta hljeba.
Malo ko može odoliti ukusnoj, slatkoj i hladnoj lubenici za vrijeme vrelih ljetnih dana. Ovo voće je veoma zdravo i niskokalorično. Lubenica je bogata elektrolitima i vodom i prirodno je sredstvo u borbi protiv dehidracije i visokih temperatura. 100 grama ovog ukusnog voća ima samo 30 kalorija, a izuzetno je bogata antioksidansima.
Lubenica je odličan izvor vitamina A koji je važan za održavanje zdrave i elastične kože, a štiti i zdravlje usne šupljine i pluća. Bogata je likopenom, betakarotenom, luteinom, zeksantinom i kriptoksantinom, antioksidansima koji se bore protiv tumora crijeva, prostate i grudi. Lubenica je bogata kalijem i odličan saveznik u prevenciji srčanih i moždanih udara. Osim toga sadrži velike količine vitamina B6, B-1, vitamina C koji pomaže imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.

Marelice izvor zdravlja
Marelice su zdravo voće koje je niskokalorično i bogato vitaminima A, B2, B3 i C. Osim vitaminima, marelice se mogu pohvaliti velikom količinom prirodnih šećera i činjenicom da sadrže 10 puta više magnezija od ostalog voća. Izvrstan su izvor beta karotena koji se bori protiv problema sa kožom, a suhe marelice su odličan izvor željeza i kalija.
Konzumiranje marelica je veoma preporučljivo jer imaju visoku hranjivu vrijednost i savršene su za održavanje zdrave linije. Ovo voće je poznato i kao blagi laksativ i koristi se u liječenju opstipacije, a pomaže probavi ako se konzumira prije jela. S obzirom da su bogate vitaminom A, marelice se koriste u borbi protiv bubuljica i drugih kožnih poremećaja, a sok od lišća ove biljke se koristi za tretiranje ekcema i opeklina.
Zbog toga što sadrže veliku količinu minerala, koriste se u borbi protiv anemije, tuberkuloze i astme. Sadrži i likopen, antioksidans koji sprječava karcinom prostate, bolesti srca i prehladu. Suhe marelice su bogate kalijem i preporučavaju se djeci i starijim osobama kao prirodni lijek. Poboljšavaju funkciju mozga zbog visokog sadržaja magnezija i fosfora i pomaže u normalizaciji krvnog pritiska.
Sok od marelice može pozitivno uticati na kiselost u želudcu i ublažiti simptome poput nadutosti. Čaj od ovog voća ublažava probleme probavnog sustava, a sok se koristi kao prirodni diuretik koji možete uzimati svakodnevno.

Blitva: Čuvar nervnog sistema
Blitva je bilja u rodu sa špinatom koja se uzgaja zbog hranjivog lišća. Priprema se slično kao i špinat, a kada je skroz mlada može se jesti i termički neobrađena. Odlična je za punjenje i savijanje sarmi, i dodatak mesnim jelima, tjestenini, u punjenju za pite ili savijača.
Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.
Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.
Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.
Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.

Maline u borbi sa viškom kilograma
Maline imaju mnogo vlakana i malo kalorija. Ova kombinacija odlična je za one koji se bore sa viškom kilograma. Malina potiče iz porodice ruža ima slatke, ukusne plodove. Ljekovita svojstva maline su poznata širom svijeta.
Pored vitamina C malina sadrži i korisne elaginske i fitohemikalije kiseline. Ove kiseline pomaže u borbi protiv tumora. Nisu samo bobice maline zdave. Naime, listovi maline sadrže tanin i flavonoid koji su dobru za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sistema.
Maline su odlične za snižavanje šećera u krvi i u borbi protiv virusa. Pune su antioksidansa. Preporučuje se svakodnevno konzumiranje ove neodoljive voćke.
Kada je u pitanju izbor malina jedino što je bitno je to da birate one maline koje nemaju zelene dijelove. Također izbjegavajte i one koje djeluju trulo ili po sebi imaju plijesan. Vrlo su ukusne kad se jedu same, ali možete ih koristiti na bezbroj načina – voćne salate, smoothies, sokovi, voćni jogurt, kolači, ali i kao ukusan džem.

Riba čuva vaše srce
Ribe sadrže veliku količinu važnih proteina, čak 20%. Također, u ribi se nalaze i saharidi, dok masti ima veoma malo. Sadržaj riblje masti veoma je koristan za ljudski organizam. Riba prije svega sadrži masne kiselina omega-3 koje pozitivno utiču na nivo holesterola u krvi i odlična su prevencija za bolesti srca i krvnih sudova. Omega-3 masne kiselina pozitivno djeluju na mozak, prevencija su za abnomalnosti i razvoj degenerativnih bolesti. Riblje meso bogato je vitaminima i mineralima.
Ribu biste trebali jesti barem jednom sedmično. Naravno ribu treba pripremiti na pravi način, nikako pržiti u dubokom ulju.
Nemasne ribe sadrže svega 2% masti, a to su ribe brzih tokova kao što su pastrmka, štuka ili smuđ.
Srednje masne ribe imaju od 2% do 10% masti, među njima je šaran.
Masne ribe poput jegulje sadrže više od 10% masti. Imajte na umu da su svježe ribe uvijek bolje od smrznutih.
Ukoliko preferirate tunu uzimajte onu u vlastitom soku ili salamiru, umjesto one u ulju.

Žitarice su temelj zdrave ishrane
Heljda
Heljda se može konzumirati kao prilog jelu, kao dio supa i kaša, a od prerađene žitarice može se proizvesti brašno. Jedna šoljica od 150 grama sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana, a energetska vrijednost joj je samo 150 kalorija. Sadrži antioksidans rutin koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova zato što liječi od hipertenzije i jača otpornost i elastičnost kapilara, rješava probavne smetnje i koristi se kao prevencija kod dijabetisa, reumatizma i glaukoma, te jača memoriju. Ljekovita svojstva heljdinog čaja pomažu pri oporavku od zračenja i hemoterapije pri liječenju od malignih bolesti. Također, konzumira se za smirenje živaca, protiv depresije i nesanice, za popravljanje cjelokupne krvne slike.
Proso
Proso je žitarica lužnatog ploda, izuzetno je bogata gvožđem i magnezijem, a sadrži i kalcijum, fosfor, cink, jod, sumpor, te vitamine B-kompleksa. Proso je odlična namirnica za obeljele od celijakije jer ne sadrži gluten. Pomaže u regulaciji rada crijeva i crijevne mikroflore, djeluje pozitivno na rad nervnog sistema i olakšava stanje oboljelih od artritisa. Priprema se kao dodatak jelima, naročito kao kaša u koju se može dodavati voće po izboru ili kao dio pudinga i sličnih deserata; može se pržiti, pripremati kao pire, salata i slično.
Zob
Zob se koristi za pripremu kaša, keksa, supa, priloga jelima i sl. Bogata je linolenskom, linolnom i oleinskom kiselinom. Zahvaljujući vlaknima dugo se probavlja pa se naročito preporučuje svima sa probavnim problemima.
Raž
Odličan je izvor vlakana, mangana, selena, magnezijuma, fosfora, kalijuma i cinka, te vitaminima B-kompleksa. Sadrži fenole, deluje na kardiovaskularne probleme, smanjuje rizik od malignih bolesti, reguliše krvni pritisak i pomaže još u nizu zdravstvenih tegoba.








