Tag: savet
Zbog čega je paprika zdrava
Crvene, zelene, žute paprike predstavljaju bogat izvor raznih vitamina. Paprike su odličan izvor antioksidansa. Spadaju u istu skupinu povrća kao i krompir, paradajz i patlidžan. Pored toga što su odličan izvor karotenoida pune su vitamina C, E.
Bile one ljute ili slatke, paprike sadrže dosta fitohemikalija koje imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebno kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Pored toga bogate su folnom kiselinom koja je odlična za zaštitu crvenih krvnih zrnaca, što znači da se preporučuje osobama koje imaju problema sa anemijom. Ovo se naročito odnosi na crvene paprike! Jedna čaša isjeckane paprike sadrži svega 30-40 kalorija!
Paprike u sebi sadrže lutein i zeaksantin – dva antioksidansa koji igraju važnu ulogu kod bolesti srednjeg dijela mrežnjače. Ove supstance za čak 79% umanjuju rizik od pojave očnih bolesti kod osoba sa visokom stopom rizika.
Savjeti – ne prekuhavajte paprike jer ćete ubiti većinu vitamina. Prednost ovog povrća je upravo u tome što ga možete konzumirati svježe i tako ćete biti sigurni da ste unijeli sve zdrave sastojke koje vam paprike nude. Potrudite se da ih jedete sada kada su u sezoni jer su tada najbogatije i najzdravije.
Paprike možete spremati u salati, u omletu, odlično se kombinuju u razne soseve, umake, možete ih filovati, peći na roštilju i još mnogo toga.
Marelice izvor zdravlja
Marelice su zdravo voće koje je niskokalorično i bogato vitaminima A, B2, B3 i C. Osim vitaminima, marelice se mogu pohvaliti velikom količinom prirodnih šećera i činjenicom da sadrže 10 puta više magnezija od ostalog voća. Izvrstan su izvor beta karotena koji se bori protiv problema sa kožom, a suhe marelice su odličan izvor željeza i kalija.
Konzumiranje marelica je veoma preporučljivo jer imaju visoku hranjivu vrijednost i savršene su za održavanje zdrave linije. Ovo voće je poznato i kao blagi laksativ i koristi se u liječenju opstipacije, a pomaže probavi ako se konzumira prije jela. S obzirom da su bogate vitaminom A, marelice se koriste u borbi protiv bubuljica i drugih kožnih poremećaja, a sok od lišća ove biljke se koristi za tretiranje ekcema i opeklina.
Zbog toga što sadrže veliku količinu minerala, koriste se u borbi protiv anemije, tuberkuloze i astme. Sadrži i likopen, antioksidans koji sprječava karcinom prostate, bolesti srca i prehladu. Suhe marelice su bogate kalijem i preporučavaju se djeci i starijim osobama kao prirodni lijek. Poboljšavaju funkciju mozga zbog visokog sadržaja magnezija i fosfora i pomaže u normalizaciji krvnog pritiska.
Sok od marelice može pozitivno uticati na kiselost u želudcu i ublažiti simptome poput nadutosti. Čaj od ovog voća ublažava probleme probavnog sustava, a sok se koristi kao prirodni diuretik koji možete uzimati svakodnevno.
Blitva: Čuvar nervnog sistema
Blitva je bilja u rodu sa špinatom koja se uzgaja zbog hranjivog lišća. Priprema se slično kao i špinat, a kada je skroz mlada može se jesti i termički neobrađena. Odlična je za punjenje i savijanje sarmi, i dodatak mesnim jelima, tjestenini, u punjenju za pite ili savijača.
Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.
Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.
Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.
Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.
Maline u borbi sa viškom kilograma
Maline imaju mnogo vlakana i malo kalorija. Ova kombinacija odlična je za one koji se bore sa viškom kilograma. Malina potiče iz porodice ruža ima slatke, ukusne plodove. Ljekovita svojstva maline su poznata širom svijeta.
Pored vitamina C malina sadrži i korisne elaginske i fitohemikalije kiseline. Ove kiseline pomaže u borbi protiv tumora. Nisu samo bobice maline zdave. Naime, listovi maline sadrže tanin i flavonoid koji su dobru za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sistema.
Maline su odlične za snižavanje šećera u krvi i u borbi protiv virusa. Pune su antioksidansa. Preporučuje se svakodnevno konzumiranje ove neodoljive voćke.
Kada je u pitanju izbor malina jedino što je bitno je to da birate one maline koje nemaju zelene dijelove. Također izbjegavajte i one koje djeluju trulo ili po sebi imaju plijesan. Vrlo su ukusne kad se jedu same, ali možete ih koristiti na bezbroj načina – voćne salate, smoothies, sokovi, voćni jogurt, kolači, ali i kao ukusan džem.
5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti
1. Ne izbjegavajte jaja
Jaja će poboljšati efikasnost i vjerovatno vam pomoći u pokušavanju regulacije težine. U jednoj studiji ispitanici koji su doručkovali jaja su se duže osjećali sitima i izgubili su duplo više kila od onih koji su unijeli istu količinu kalorija kroz druge namirnice.
2. Zasitite se supom
Istraživanja su pokazala da supa izaziva osjećaj sitosti. Studija objavljena u magazinu Fiziologija i ponašanje je pokazala da se dnevno konzumira manje kalorija ako je u obrok uključena i supa.
3. Koristite začine
Konzumacijom ljute papričice 30 minuta prije jela je pomogla ispitanicima studije da se osjećaju manje gladnim i pojedu 10% manje od ljudi koji nisu konzumirali ljutu papričicu. Možete je pojesti u kapsuli ili sirovu. Izbor je vaš.
4. Započnite večeru sa salatom
Konzumacijom salate kao predjela će smanjiti broj unosa kalorija za do 12%. Umjesto da salatu jedete kao prilog, pojedite je prije glavnog obroka.
5. Koristite što više gljiva
Istraživači su došli do zaključka da ljudi koji jedu predjelo u kojima su gljive osjećaju veću sitost od onih koji su pojeli isto jelo sa teletinom, a unijeli su samo dio kalorija i masti.
