Tag: Zdrava hrana

Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.

  • 5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti

    5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti

    1. Ne izbjegavajte jaja

    Jaja će poboljšati efikasnost i vjerovatno vam pomoći u pokušavanju regulacije težine. U jednoj studiji ispitanici koji su doručkovali jaja su se duže osjećali sitima i izgubili su duplo više kila od onih koji su unijeli istu količinu kalorija kroz druge namirnice.

     

    2. Zasitite se supom

    Istraživanja su pokazala da supa izaziva osjećaj sitosti. Studija objavljena u magazinu Fiziologija i ponašanje je pokazala da se dnevno konzumira manje kalorija ako je u obrok uključena i supa.

     

    3. Koristite začine

    Konzumacijom ljute papričice 30 minuta prije jela je pomogla ispitanicima studije da se osjećaju manje gladnim i pojedu 10% manje od ljudi koji nisu konzumirali ljutu papričicu. Možete je pojesti u kapsuli ili sirovu. Izbor je vaš.

     

    4. Započnite večeru sa salatom

    Konzumacijom salate kao predjela će smanjiti broj unosa kalorija za do 12%. Umjesto da salatu jedete kao prilog, pojedite je prije glavnog obroka.

     

    5. Koristite što više gljiva

    Istraživači su došli do zaključka da ljudi koji jedu predjelo u kojima su gljive osjećaju veću sitost od onih koji su pojeli isto jelo sa teletinom, a unijeli su samo dio kalorija i masti.

  • Zbog čega je paprika zdrava

    Zbog čega je paprika zdrava

    Crvene, zelene, žute paprike predstavljaju bogat izvor raznih vitamina. Paprike su odličan izvor antioksidansa. Spadaju u istu skupinu povrća kao i krompir, paradajz i patlidžan. Pored toga što su odličan izvor karotenoida pune su vitamina C, E.

    Bile one ljute ili slatke, paprike sadrže dosta fitohemikalija koje imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebno kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Pored toga bogate su folnom kiselinom koja je odlična za zaštitu crvenih krvnih zrnaca, što znači da se preporučuje osobama koje imaju problema sa anemijom. Ovo se naročito odnosi na crvene paprike! Jedna čaša isjeckane paprike sadrži svega 30-40 kalorija!

    Paprike u sebi sadrže lutein i zeaksantin – dva antioksidansa koji igraju važnu ulogu kod bolesti srednjeg dijela mrežnjače. Ove supstance za čak 79% umanjuju rizik od pojave očnih bolesti kod osoba sa visokom stopom rizika.

    Savjeti – ne prekuhavajte paprike jer ćete ubiti većinu vitamina. Prednost ovog povrća je upravo u tome što ga možete konzumirati svježe i tako ćete biti sigurni da ste unijeli sve zdrave sastojke koje vam paprike nude. Potrudite se da ih jedete sada kada su u sezoni jer su tada najbogatije i najzdravije.

    Paprike možete spremati u salati, u omletu, odlično se kombinuju u razne soseve, umake, možete ih filovati, peći na roštilju i još mnogo toga.

     

  • Razlozi zbog kojih trebate jesti maline

    Razlozi zbog kojih trebate jesti maline

    Brojni stručnjaci tvrde da malina ima više sastojaka korisnih za zdravlje nego bilo koja druga hrana. Npr. u odnosu na paradajz malina ima 10 puta više antioksidanata. Antioksidansi neutrališu slobodne radikale koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti.

    Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.

    U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.

    Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.

    I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.

    Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!

  • Čajevi za zdrav život

    Čajevi za zdrav život

    Čajevi pripremljeni od biljaka uz dodatak meda umnogome olakšavaju tegobe kad vas obuzmu prehlada ili kašalj.

    Čaj za ispiranje grla – Potrebno je po 25 gr listova jagoda, listova kupine, listova maline i listova ribizle, te 2 dl vode. Sve sastojke dobro izmiješajte, sipajte u vodu i zagrijte dok se ne smlači. Procijediti i čajem ispirati grlo.

    Čaj protiv promuklosti – Potrebno je po jedna kašika cvijeta bijelog i crnog šljeza, trandavilja, tuže, jagorčevine i ljubičice, 1/2 l vode, med. Mješavinu preliti vrelom vodom, ohladiti, procijediti i zasladiti medom.

    Čaj protiv prehlade – Potrebno je 50 gr lista i 50 gr korijena koprive, 2 dl vode. Mješavinu korijena i lista koprive preliti vrelom vodo, poklopiti i kuhati. Skinuti sa vatre i ostaviti da se hladi četiri sata. Procijeđen čaj podgrijati i piti nezaslađen. U toku dana popiti dva litra čaja i pojesti 100 grama sirove cvekle. Ovaj čaj će koristiti i protiv alergijskog bronhitisa, ali ga je u tom slučaju potrebno piti puna dva mjeseca.

    Čaj protiv upale pluća – Potrebno je 100 gr mladih iglica jele, 1 l hladne vode, med. Iglice potopiti u hladnu vodu uveče i ostaviti da prenoći. Sutradan zagrijati vodu sa iglicama do tačke ključanja, poklopiti i ostaviti da odstoji 15 minuta. Zasladiti medom i piti po dva decilitra čaja dnevno, tako 15 dana.

    Čaj za jačanje pluća – Potrebno je 25 gr cvijeta divizme, 25 gr cvijeta crnog sljeza, 25 gr lista podbjela, 1/2 l vode, med. Tri kašike mješavine preliti vrelom vodom, poklopiti i ostaviti da odstoji dva sata. Procijediti i piti prije jela.

    Čaj za iskašljavanje – Potrebno je 5 gr cvijeta bagrema, 1 l vode. Cvijet bagrema preliti vrelom vodom, poklopiti i ostaviti da odstoji. Procijediti čaj i piti u manjim količinama nekoliko puta dnevno.

    Medeni čaj protiv gripe – Prokuhati tri litra vode i pustiti da vrije još deset minuta, a zatim vodu ohladiti. U mlaku vodu uspite 60 dkg meda i oko 60 dkg peluta (pelud možete nabaviti u biljnim apotekama), zatim sve to lagano miješajte dok se med u potpunosti ne otopi. Tada tu tekućinu prelijte u bocu i prekrijte gazom (nemojte zatvarati čepom zbog vrenja) i držite dese dana na toplome. Poslije prenesite na hladnije mjesto, ali ne na isuviše hladno mjesto. Napitak je dobar za upotrebu kad prestane vrenje.

  • Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Zbog velikog udjela vitamina C paradajz je hrana koja pomaže u borbi protiv starenja. Porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, ova biljka je bila uzgajana za vrijeme Asteka i Inka. U Evropu je stigla u 15. vijeku, najprije u Španiju i Portugal. Zbog svoje hranjive i ljekovite vrijednosti postao je jedna od omiljenih salata i soseva.

    Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.

     

    Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.

    Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.