Tag: zdravi savjeti

Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.

  • Marelice izvor zdravlja

    Marelice izvor zdravlja

    Marelice su zdravo voće koje je niskokalorično i bogato vitaminima A, B2, B3 i C. Osim vitaminima, marelice se mogu pohvaliti velikom količinom prirodnih šećera i činjenicom da sadrže 10 puta više magnezija od ostalog voća. Izvrstan su izvor beta karotena koji se bori protiv problema sa kožom, a suhe marelice su odličan izvor željeza i kalija.

    Konzumiranje marelica je veoma preporučljivo jer imaju visoku hranjivu vrijednost i savršene su za održavanje zdrave linije. Ovo voće je poznato i kao blagi laksativ i koristi se u liječenju opstipacije, a pomaže probavi ako se konzumira prije jela. S obzirom da su bogate vitaminom A, marelice se koriste u borbi protiv bubuljica i drugih kožnih poremećaja, a sok od lišća ove biljke se koristi za tretiranje ekcema i opeklina.

    Zbog toga što sadrže veliku količinu minerala, koriste se u borbi protiv anemije, tuberkuloze i astme. Sadrži i likopen, antioksidans koji sprječava karcinom prostate, bolesti srca i prehladu. Suhe marelice su bogate kalijem i preporučavaju se djeci i starijim osobama kao prirodni lijek. Poboljšavaju funkciju mozga zbog visokog sadržaja magnezija i fosfora i pomaže u normalizaciji krvnog pritiska.

    Sok od marelice može pozitivno uticati na kiselost u želudcu i ublažiti simptome poput nadutosti. Čaj od ovog voća ublažava probleme probavnog sustava, a sok se koristi kao prirodni diuretik koji možete uzimati svakodnevno.

  • Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva je bilja u rodu sa špinatom koja se uzgaja zbog hranjivog lišća. Priprema se slično kao i špinat, a kada je skroz mlada može se jesti i termički neobrađena. Odlična je za punjenje i savijanje sarmi, i dodatak mesnim jelima, tjestenini, u punjenju za pite ili savijača.

    Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.

    Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.

    Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.

    Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.

  • Maline u borbi sa viškom kilograma

    Maline u borbi sa viškom kilograma

    Maline imaju mnogo vlakana i malo kalorija. Ova kombinacija odlična je za one koji se bore sa viškom kilograma. Malina potiče iz porodice ruža ima slatke, ukusne plodove. Ljekovita svojstva maline su poznata širom svijeta.

    Pored vitamina C malina sadrži i korisne elaginske i fitohemikalije kiseline. Ove kiseline pomaže u borbi protiv tumora. Nisu samo bobice maline zdave. Naime, listovi maline sadrže tanin i flavonoid koji su dobru za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sistema.

    Maline su odlične za snižavanje šećera u krvi i u borbi protiv virusa. Pune su antioksidansa. Preporučuje se svakodnevno konzumiranje ove neodoljive voćke.

    Kada je u pitanju izbor malina jedino što je bitno je to da birate one maline koje nemaju zelene dijelove. Također izbjegavajte i one koje djeluju trulo ili po sebi imaju plijesan. Vrlo su ukusne kad se jedu same, ali možete ih koristiti na bezbroj načina – voćne salate, smoothies, sokovi, voćni jogurt, kolači, ali i kao ukusan džem.

  • 5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti

    5 savjeta da zadržite osjećaj sitosti

    1. Ne izbjegavajte jaja

    Jaja će poboljšati efikasnost i vjerovatno vam pomoći u pokušavanju regulacije težine. U jednoj studiji ispitanici koji su doručkovali jaja su se duže osjećali sitima i izgubili su duplo više kila od onih koji su unijeli istu količinu kalorija kroz druge namirnice.

     

    2. Zasitite se supom

    Istraživanja su pokazala da supa izaziva osjećaj sitosti. Studija objavljena u magazinu Fiziologija i ponašanje je pokazala da se dnevno konzumira manje kalorija ako je u obrok uključena i supa.

     

    3. Koristite začine

    Konzumacijom ljute papričice 30 minuta prije jela je pomogla ispitanicima studije da se osjećaju manje gladnim i pojedu 10% manje od ljudi koji nisu konzumirali ljutu papričicu. Možete je pojesti u kapsuli ili sirovu. Izbor je vaš.

     

    4. Započnite večeru sa salatom

    Konzumacijom salate kao predjela će smanjiti broj unosa kalorija za do 12%. Umjesto da salatu jedete kao prilog, pojedite je prije glavnog obroka.

     

    5. Koristite što više gljiva

    Istraživači su došli do zaključka da ljudi koji jedu predjelo u kojima su gljive osjećaju veću sitost od onih koji su pojeli isto jelo sa teletinom, a unijeli su samo dio kalorija i masti.

  • Žitarice su temelj zdrave ishrane

    Žitarice su temelj zdrave ishrane

    Heljda

    Heljda se može konzumirati kao prilog jelu, kao dio supa i kaša, a od prerađene žitarice može se proizvesti brašno. Jedna šoljica od 150 grama sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana, a energetska vrijednost joj je samo 150 kalorija. Sadrži antioksidans rutin koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova zato što liječi od hipertenzije i jača otpornost i elastičnost kapilara, rješava probavne smetnje i koristi se kao prevencija kod dijabetisa, reumatizma i glaukoma, te jača memoriju. Ljekovita svojstva heljdinog čaja pomažu pri oporavku od zračenja i hemoterapije pri liječenju od malignih bolesti. Također, konzumira se za smirenje živaca, protiv depresije i nesanice, za popravljanje cjelokupne krvne slike.

     

    Proso

    Proso je žitarica lužnatog ploda, izuzetno je bogata gvožđem i magnezijem, a sadrži i kalcijum, fosfor, cink, jod, sumpor, te vitamine B-kompleksa. Proso je odlična namirnica za obeljele od celijakije jer ne sadrži gluten. Pomaže u regulaciji rada crijeva i crijevne mikroflore, djeluje pozitivno na rad nervnog sistema i olakšava stanje oboljelih od artritisa. Priprema se kao dodatak jelima, naročito kao kaša u koju se može dodavati voće po izboru ili kao dio pudinga i sličnih deserata; može se pržiti, pripremati kao pire, salata i slično.

     

    Zob

    Zob se koristi za pripremu kaša, keksa, supa, priloga jelima i sl. Bogata je linolenskom, linolnom i oleinskom kiselinom. Zahvaljujući vlaknima dugo se probavlja pa se naročito preporučuje svima sa probavnim problemima.

     

    Raž

    Odličan je izvor vlakana, mangana, selena, magnezijuma, fosfora, kalijuma i cinka, te vitaminima B-kompleksa. Sadrži fenole, deluje na kardiovaskularne probleme, smanjuje rizik od malignih bolesti, reguliše krvni pritisak i pomaže još u nizu zdravstvenih tegoba.

  • Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Zbog velikog udjela vitamina C paradajz je hrana koja pomaže u borbi protiv starenja. Porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, ova biljka je bila uzgajana za vrijeme Asteka i Inka. U Evropu je stigla u 15. vijeku, najprije u Španiju i Portugal. Zbog svoje hranjive i ljekovite vrijednosti postao je jedna od omiljenih salata i soseva.

    Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.

     

    Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.

    Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.