Preuzeto sa youtube kanala Blendologia Croatia
Tag: zdravi savjeti
Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.
8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru
Paradajz
Hladnoća u frižideru čini paradajz tvrdim i škrobastim. Ovo povrće je najbolje da čuvate na radnoj površini ili stolu dok nezrele plodove možete staviti na prozorsku dasku da sazriju. Ako primijetite da polako prezrijevaju, napravite paradajz sos.
Lubenica
Za najbolji ukus cijelo voće poput lubenica i dinja držite na radnoj površini. Istraživanja su pokazala da čuvanje ovog voća na sobnoj temperaturi pomaže u očuvanju antioksidansa. Kada je izrežete, čuvajte je u frižideru 3 do 4 dana.
Krompir
Niske temperature razbijaju škrob u krompiru zbog čega on postaje neugodno sladak i zrnast. Držite ga na gladnom, tamnom i suhom mjestu za najbolje rezultate.
Luk
Cijeli luk ne podnosi dobro držanje u frižideru. Zbog vlage u takvoj vrsti okruženja brzo se ubuđa i omekša. Izbjegavajte kontakt sa suncem, a kada ga prerežete, držite ga u kesici za zamrzivač u ladici za povrće u frižideru.
Bijeli luk
Sačuvajte ukus bijelog luka čuvanjem na suhom, hladnom i ventilisanom mjestu. Kada ga načnete, iskoristite cijelu glavicu u roku od 10 dana.
Jabuke
Svježe ubrane jabuke izgledaju prelijepo ako ih držite na stolu. Ako ih ne pojedete u roku od par sedmica, možete im produžiti vijek trajanja držanjem u frižideru.
Bobičasto voće
Svježe bobičasto voće ima najbolji ukus kada je sobne temperature. Ako ih želite čuvati duže držite ih u frižideru. Da bi izbjegli gnjecavo ili ubuđano voće prije jela ga saperite.
Voće sa košpicom
Pustite da breskve, nektarine, marelice i šljive dozriju na sobnoj temperaturi. Ako ih ne možete pojesti odmah, čuvajte ih u ladici frižidera par dana.
Razlozi zbog kojih trebate jesti maline
Brojni stručnjaci tvrde da malina ima više sastojaka korisnih za zdravlje nego bilo koja druga hrana. Npr. u odnosu na paradajz malina ima 10 puta više antioksidanata. Antioksidansi neutrališu slobodne radikale koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti.
Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.
U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.
Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.
I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.
Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!
Lubenica
Lubenica se smatra voćem iako spada u porodicu krastavaca. Porijeklom je iz Afrike, a prvi su je počeli uzgajati Egipćani. Za ishranu se koristi plod lubenice, a sok je veoma ljekovit i odlično se kombinuje i sa drugim voćem. Koristi se za pripremu slanih, slatkih jela i salata, a u našem podneblju se u glavnom koristi kao dezert. Osim ploda i soka, sjemenke lubenice u Africi se koriste za pripremu određenih vrsta hljeba.
Malo ko može odoliti ukusnoj, slatkoj i hladnoj lubenici za vrijeme vrelih ljetnih dana. Ovo voće je veoma zdravo i niskokalorično. Lubenica je bogata elektrolitima i vodom i prirodno je sredstvo u borbi protiv dehidracije i visokih temperatura. 100 grama ovog ukusnog voća ima samo 30 kalorija, a izuzetno je bogata antioksidansima.
Lubenica je odličan izvor vitamina A koji je važan za održavanje zdrave i elastične kože, a štiti i zdravlje usne šupljine i pluća. Bogata je likopenom, betakarotenom, luteinom, zeksantinom i kriptoksantinom, antioksidansima koji se bore protiv tumora crijeva, prostate i grudi. Lubenica je bogata kalijem i odličan saveznik u prevenciji srčanih i moždanih udara. Osim toga sadrži velike količine vitamina B6, B-1, vitamina C koji pomaže imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.
Zbog čega je paprika zdrava
Crvene, zelene, žute paprike predstavljaju bogat izvor raznih vitamina. Paprike su odličan izvor antioksidansa. Spadaju u istu skupinu povrća kao i krompir, paradajz i patlidžan. Pored toga što su odličan izvor karotenoida pune su vitamina C, E.
Bile one ljute ili slatke, paprike sadrže dosta fitohemikalija koje imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebno kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Pored toga bogate su folnom kiselinom koja je odlična za zaštitu crvenih krvnih zrnaca, što znači da se preporučuje osobama koje imaju problema sa anemijom. Ovo se naročito odnosi na crvene paprike! Jedna čaša isjeckane paprike sadrži svega 30-40 kalorija!
Paprike u sebi sadrže lutein i zeaksantin – dva antioksidansa koji igraju važnu ulogu kod bolesti srednjeg dijela mrežnjače. Ove supstance za čak 79% umanjuju rizik od pojave očnih bolesti kod osoba sa visokom stopom rizika.
Savjeti – ne prekuhavajte paprike jer ćete ubiti većinu vitamina. Prednost ovog povrća je upravo u tome što ga možete konzumirati svježe i tako ćete biti sigurni da ste unijeli sve zdrave sastojke koje vam paprike nude. Potrudite se da ih jedete sada kada su u sezoni jer su tada najbogatije i najzdravije.
Paprike možete spremati u salati, u omletu, odlično se kombinuju u razne soseve, umake, možete ih filovati, peći na roštilju i još mnogo toga.
