Tag: zdravi zivot
10 razloga zašto jesti dagnje
1. Meso dagnje je ukusno i vrlo hranjivo. Sto grama svježih dagnji sadrži 11,9% proteina, 2,24% masti i malu količinu ugljikohidrada (3,7%). Čistog mesa ima između 17 i 20%. Upravo zbog tako dobrog sastava, meso dagnje je vrlo traženo. Mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.
2. Bogat su izvor minerala, izvrstan izvor željeza (3,95 mg), fosfora (197 mg) i selena (44,8 mg).
3. Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.
4. Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin.
5. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 mg, što je pet puta vipe od preporučenog dnevnog unosa.
6. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B komplexa.
7. Bogate su omega-3 masnim kiselinama.
8. Smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.
9. Pripremljene na žaru ili kuhane (ali ne i pržene) smanjuju rizik od srčane aritmije.
10. Jačaju odbrambeni sistem organizma.
Višnja antioksidansna bomba
Višnje sadrže fenolne spojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja.
Višnje su poznate po svojim ljekovitim svojstvima i antioksidansima. Bogate su vitaminima A, C i E, te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Ovo voće ima jaka protuupalna sredstva koja su savršena u borbi protiv gihta, upale mišića, reumatoidnog i osteo artritisa.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 20 višanja dnevnom ima isti učinak na smanjenje bola kao uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže fenolnespojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja. Zbog visokog udjela antocijanina, višnje se koriste za prevenciju raka.
Višnje sadrže malatonin, hormon koji reguliše san. Ljudski organizam taj isti hormon luči noću da bi podstakao san. Ljudi koji pate od nesanice prije spavanja mogu popiti čašu čistog soka od višnje da bi lakše zaspali. Melatonin koji se nalazi u višnjama pomaže u liječenju menopauze, raka dojke i prostate i pomaže ljudima koji pate od deficita pažnje.
Višnja ima mnoga ljekovita svojstva a poznata je po tome da hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa, pomaže kod bubrežnih smetnji, olakšava mršanje, poboljšava san, smanjuje rizik od bolesti srca i pomaže kod upale mokraćnih kanala.
Sušene višnje djeluju na sličan način kao i svježe voće pa su idealne za korištenje kada nisu dostupne. Peteljke višnji se koriste za pravljenje čaja koji pomaže za izbacivanje pijeska iz mokraćnih kanala, smanjenje celulita, liječenje impotencije i kašlja. Lišće ove biljke se koristi za borbu protiv peruti i smanjuje otok kapaka, a sjemenke se koriste za punjenje jastuka.
10 savjeta za zdrav život
1. KUPUJTE SVJEŽE NAMIRNICE
Koristite svježe namirnice, obratite pažnju na rok trajanja. Svježe namirnice sadrže manje natrijuma.
2. JEDITE VIŠE VOĆA I POVRĆA
Gledajte da u svakom obroku imate voće ili povrće. Voće i povrće je puno vitamina, vlakana i zdravih šećera.
3. ZAMIJENITE NEZDRAVE GRICKALICE ZDRAVIMA
Zaboravite na čips i slične grickalice, umjesto toga grickajte orašaste plodove, kikiriki, pistacije, indijski orah i naravno pazite da nisu naknadno soljene.
4. POVEĆAJTE UNOS KALIJA
Kalij ili kalijum se nalazi u raznom voću i povrću, dosta ga ima u krompiru, paradajzu, bananama. Kalijum pozitivno utiče na krvni
pritisak.5. JEDITE SEZONSKO
Voće i povrće koje je u sezoni je naravno zdravije od onog konzerviranog ili smrznutog. Jedite sezonsko voće i povrće.
6. ŠARENE SALATE SU COOL
Što je salata šarenija to je zdravija, unos raznovrsnog povrća znači unos raznih vitamina. Što više vitamina, to bolje.
7. JEDITE “NA KAŠIKU”
Supe, čorbice, kuhana hrana će sigurno gotiti vašem organizmu. Samo pazite, nemojte prekuhavati hranu.
8. VODA JE IZVOR ŽIVOTA
Dnevno se preporučuje da pijete 2 litra vode. Ukoliko niste pretjerani ljubitelj vode, pijte nezaslađen čaj.
9. SMANJITE UNOS SOLI
Smanjite unos soli. Naučite vaš organizam da zavoli manje slano. Čulo ukusa se uči, ukoliko smanjite unos soli vremenom će vam manje slana hrana postati jednako ukusna.
10. KREĆITE SE
I naravno za kraj krećite se više, šetajte, vozite bicikl, plivajte, jer ako se ne krećete zdrava ishrana neće imati previše efekta.
Tikvice: Savršen izvor vlakana
Antioksidansno povrće štiti vaše oči od bolesti poput katarakte i odlično je za snižavanje pritiska.
Tikvice su savršena ljetna namirnica koja se može kupiti tijekom cijele godine a može se jesti termički obrađena ili sirova. Ovo povrće potiče iz meksika, a ljudi je konzumiraju već 10.000 godina. Postoji veliki broj različitih vrsta tikvica i razlikuju se po obliku, veličini, boju i ukusu. Tikvice mogu narasti do nevjerovatnih veličina, ali najbolji ukus imaju plodovi čija dužina ne prelazi 15 cm. Osim ploda jestivi su i cvjetovi tikvica koji se često pune i pohuju.
Tikvice su odličan izvor vitamina C, magnezija, vitamina A, kalija, vlakana, folne kiseline, fosfora i vitamina B2. Zbog toga je ovo povrće popularno za čuvanje zdravlja krvotoka. Magnezij je bitan u prevenciji srčanog i moždanog udara, a zajedno sa kalijem regulišu pritisak. Vitamin C i betakaroten smanjuju oskidaciju holesterola i smanjuju rizik od arteroskleroze.
Folna kiselina reguliše homocisteine, a vlakna utiču na smanjenje holesterola i sprječavaju pojavu bolesti srca. Tikvice odlično djeluju i na zdravlje probavnog sistema, uklanjaju toksine iz organizma i odlične su u borbi protiv stanica raka. Pri kupovinu pazite da kupujete teške plodove srednjih ili manjih dimenzija.
Tikvice u frižideru mogu ostati do sedam dana a moguće ih je i zamrznuti. Prije zamrzavanja dobro ih je izrezati na kriške i kratko blanširati. Iako su dostupne tokom cijele godine ljetne tikvice su mekše i ukusnije od onih koji dozrijevaju zimi, a njihov blagi ukus se slaže sa bosiljkom, ružmarinom i majčinom dušicom.
5 savjeta da održite povrće svježim
Prema studiji iz 2002. godine, porodice iz Sjedinjenih Američkih Država godišnje bace 213 kilograma hrane. Iako nema studije koja je obavljena na našim prostorima, sigurni smo da u svakom domu se ponekad baci neka namirnica koja se mogla iskoristiti.
1. Najlakši način da sačuvate povrće svježim je da kupujete samo ono što vam je potrebno u narednih nekoliko dana. Kada kupite veću količinu, razmislite o tome da li ćete ga sačuvati termički obrađeno, ili zalediti u zamrzivaču. Najbrže se kvare šparoge, brokula, kukuruz i gljive, dok mrkve i luk mogu stajati puno duže.
2. Ako držite svo povrće zajedno na istom mjestu, vjerovatno je da će određeno povrće povećati šansu od kvarenja drugih. Određeno povrće i voće sadrži etilen, a neki proizvodi su izuzetno osjetljivi na njega. Kajsije, banane, dinje, nektarine, kruške, šljive i paradajz sadrže veliki dio etilena, a šparoge, brokula, mrkva, grašak, salata, paprike i tikva su izuzetno osjetljivi na njega. Zbog toga ovakve proizvode ja najbolje držati odvojeno i bez kontakta.
3. Povrće koje držite u frižideru držite naprijed, a ne na zidu frižidera gdje je najhladnije. Izbjegavajte motanje povrća u vrećice jer tako do njega ne dopire zrak i brže se kvari. Najbolje je da povrće i voće držite u ladicama frižidera.
4. Krompir, luk, tikva i bijeli luk nisu namijenjeni za držanje u frižideru. Umjesto toga držite ga u gladnim, tamnim mjestima. Korjenasto povrće može trajati mjesecima ako se pravilno čuva.
5. Ako namjeravate zamrznuti povrće najbolje je da ga prethodno blanširate u vreloj vodi. Stavite ga da se zamrzne u hermetički zatvorenoj posudi, pa ga kasnije možete preručiti u kesice. Brokula, paprike, šparoge, špinat, kukuruz i tikva odlično podnose zamrzavanje.
Video recept: Biljni smoothie za detoksikaciju organizma
Preuzeto sa youtube kanala Blendologia Croatia
8 namirnica koje ne trebate držati u frižideru
Paradajz
Hladnoća u frižideru čini paradajz tvrdim i škrobastim. Ovo povrće je najbolje da čuvate na radnoj površini ili stolu dok nezrele plodove možete staviti na prozorsku dasku da sazriju. Ako primijetite da polako prezrijevaju, napravite paradajz sos.
Lubenica
Za najbolji ukus cijelo voće poput lubenica i dinja držite na radnoj površini. Istraživanja su pokazala da čuvanje ovog voća na sobnoj temperaturi pomaže u očuvanju antioksidansa. Kada je izrežete, čuvajte je u frižideru 3 do 4 dana.
Krompir
Niske temperature razbijaju škrob u krompiru zbog čega on postaje neugodno sladak i zrnast. Držite ga na gladnom, tamnom i suhom mjestu za najbolje rezultate.
Luk
Cijeli luk ne podnosi dobro držanje u frižideru. Zbog vlage u takvoj vrsti okruženja brzo se ubuđa i omekša. Izbjegavajte kontakt sa suncem, a kada ga prerežete, držite ga u kesici za zamrzivač u ladici za povrće u frižideru.
Bijeli luk
Sačuvajte ukus bijelog luka čuvanjem na suhom, hladnom i ventilisanom mjestu. Kada ga načnete, iskoristite cijelu glavicu u roku od 10 dana.
Jabuke
Svježe ubrane jabuke izgledaju prelijepo ako ih držite na stolu. Ako ih ne pojedete u roku od par sedmica, možete im produžiti vijek trajanja držanjem u frižideru.
Bobičasto voće
Svježe bobičasto voće ima najbolji ukus kada je sobne temperature. Ako ih želite čuvati duže držite ih u frižideru. Da bi izbjegli gnjecavo ili ubuđano voće prije jela ga saperite.
Voće sa košpicom
Pustite da breskve, nektarine, marelice i šljive dozriju na sobnoj temperaturi. Ako ih ne možete pojesti odmah, čuvajte ih u ladici frižidera par dana.
Lubenica
Lubenica se smatra voćem iako spada u porodicu krastavaca. Porijeklom je iz Afrike, a prvi su je počeli uzgajati Egipćani. Za ishranu se koristi plod lubenice, a sok je veoma ljekovit i odlično se kombinuje i sa drugim voćem. Koristi se za pripremu slanih, slatkih jela i salata, a u našem podneblju se u glavnom koristi kao dezert. Osim ploda i soka, sjemenke lubenice u Africi se koriste za pripremu određenih vrsta hljeba.
Malo ko može odoliti ukusnoj, slatkoj i hladnoj lubenici za vrijeme vrelih ljetnih dana. Ovo voće je veoma zdravo i niskokalorično. Lubenica je bogata elektrolitima i vodom i prirodno je sredstvo u borbi protiv dehidracije i visokih temperatura. 100 grama ovog ukusnog voća ima samo 30 kalorija, a izuzetno je bogata antioksidansima.
Lubenica je odličan izvor vitamina A koji je važan za održavanje zdrave i elastične kože, a štiti i zdravlje usne šupljine i pluća. Bogata je likopenom, betakarotenom, luteinom, zeksantinom i kriptoksantinom, antioksidansima koji se bore protiv tumora crijeva, prostate i grudi. Lubenica je bogata kalijem i odličan saveznik u prevenciji srčanih i moždanih udara. Osim toga sadrži velike količine vitamina B6, B-1, vitamina C koji pomaže imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.
