Glamurozni život domaćice

Tag: zdravo

Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.

  • Jesenje voće i povrće koje je prepuno hranjivih materija

    Jesenje voće i povrće koje je prepuno hranjivih materija

    Sa dolaskom hladnijeg vremena dolazi i vrijeme različitog jesenjeg voća i povrća. Bez obzira da li ih pečete, kuhate, od njih pripremate slatkiše ili supu, omiljeno jesenje voće i povrće će vas sigurno držati zdravim. Odaberite namirnice koje imaju najviše vitamina i minerala i pripremite svoje tijelo za niske temperature.

    JABUKE

    Ovo voće je osim nevjerovatnog ukusa prepuno antioksidansa i vitamina C koji ojačava imuni sistem i smanjuje rizik od karcinoma. Jabuke su bogate pektinom koji smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

    TIKVA

    Nijedna namirnica ne podsjeća na jesen kao narandžasta tikva. Ova namirnica je prepuna vitamina A koji pozitivno djeluje na vid. Sadrži veliku količinu fitosterola koji smanjuju loši holesterol, a beta karoten je odličan u borbi protiv slobodnih radikala.

    PROKELJ

    Iako nije omiljen, prokelj je odličan izvor željeza koji pomaže vašem tijelu da formira crvena krvna zrnca. Maleno povrće prepuno je vitamina K koji pozitivno utiče na zdravlje kostiju. Osim toga, prokelj ima veliku količinu vitamina C koji je veoma bitan za imuni sistem.

    SMOKVE

    Smokve su idealna užina koju možete ponijeti bilo gdje. Sadrže veliku količinu vlakana, smanjuju holesterol i kontrolišu nivo šećera u krvi. Odlične su za održavanje zdrave probave i daju osjećaj sitosti. Bogate su kalijem koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska.

    KARFIOL

    Bijelo povrće je prepuno vitamina C i K koji pomaže u borbi protiv upala. Bogat je vlaknima i folatima koji pozitivno utiču na začeće i održavaju jajovode zdravima.

    CVEKLA

    Bez obzira na način na koji je pripremate, cvekla je jedna od najzdravijih jesenjih namirnica. Sadrže fitonutrijent koji u sebi ima antioksidansno i protuupalno djelovanje. Odličan je izvor kalija, magnezija i folata koji pomaže u apsorbciji kalcija i smanjuje zgrušavanje krvi.

    KRUŠKE

    Ovo voće je odličan izvor vlakana koji kontrolišu šećer u krvi i smanjuju holesterol. Sadrže antioksidantni vitamin C, bakar koji pomaže u borbi protiv raka i boron, nutrijent koji pomaže tijelu da zadrži kalcij.

  • Medno vino

    Medno vino

  • Kozice u paradajzu

    Kozice u paradajzu

  • Video recept: Shake od kefira i borovnica

    Video recept: Shake od kefira i borovnica

  • Detox salata

    Detox salata

  • Zašto baš jagode?

    Zašto baš jagode?

    Bogate vodom, mineralima i vitaminima, sa minimalnim brojem kalorija, jagode su pravo proljećno voće koje će prijati vašem zdravlju.

    Jagoda je bila na visokoj cijeni u starom Rimu. Plansko gajenje jagoda u Evropi počelo je u 18. vijeku. Danas su najpopularnije tri vrste jagoda: asieta, asiropa i seligra.

    Jagode sadrže oko 80% vode, što znači da joj je energetska vrijednost oko 25 kalorija i potiče od ugljiko hidrata – glukoze, saharoze i fruktoze. Ima malo celuloze, pa je lako varljiva. Sadrži vitamin C, vitamine B5, B6, vitamin K, Mg, mangan, kao i beta-karotin. Sve to čini jagode djelotvornim u zaštiti mišićnog tkiva od degeneracije, artritisa i održavanju opšteg zdravlja organizma. Pigmenti antocijana su blagotvorni u prevenciji i liječenju anemije. Jagoda zauzima četvrto mjesto među voćem bogatim antioksidantnim svojstvima. Beta-karotin i fenoli su moćni antioksidansi. Kalijum pomaže kod snižavanja krvnog pritiska.

    Jagode su djelotvorne u borbi protiv gihta, bolesti bubrega, nedostatka vitamina, hemoroida, ranih stanja arterioskleroze, kožnih oboljenja, čira na želucu, malaksalosti, visokog krvnog pritiska, nervne napetosti, krvarenja iz maternice, kao i kod loše probave.

    Neoprane jagode možete da čuvate u frižideru do dva dana, a oprane možete da pospete šećerom i zamrznete. Svakako se preporučuje da jagode konzumirate dok su svježe.

  • Sok od đumbira

    Sok od đumbira

  • Frape sa višnjama

    Frape sa višnjama

  • Grčka salata sa tjesteninom

    Grčka salata sa tjesteninom

  • Sok od lubenice

    Sok od lubenice

  • Salata od lignji i graha

    Salata od lignji i graha

  • Pjenušava lubenica

    Pjenušava lubenica

  • Sok od zove

    Sok od zove

  • Borovnica smoothie

    Borovnica smoothie

  • 10 razloga zašto jesti dagnje

    10 razloga zašto jesti dagnje

    1. Meso dagnje je ukusno i vrlo hranjivo. Sto grama svježih dagnji sadrži 11,9% proteina, 2,24% masti i malu količinu ugljikohidrada (3,7%). Čistog mesa ima između 17 i 20%. Upravo zbog tako dobrog sastava, meso dagnje je vrlo traženo. Mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.

    2. Bogat su izvor minerala, izvrstan izvor željeza (3,95 mg), fosfora (197 mg) i selena (44,8 mg).

    3. Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.

    4. Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin.

    5. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 mg, što je pet puta vipe od preporučenog dnevnog unosa. 

    6. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B komplexa.

    7. Bogate su omega-3 masnim kiselinama.

    8. Smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.

    9. Pripremljene na žaru ili kuhane (ali ne i pržene) smanjuju rizik od srčane aritmije.

    10. Jačaju odbrambeni sistem organizma.

  • Višnja antioksidansna bomba

    Višnja antioksidansna bomba

    Višnje sadrže fenolne spojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja.

    Višnje su poznate po svojim ljekovitim svojstvima i antioksidansima. Bogate su vitaminima A, C i E, te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Ovo voće ima jaka protuupalna sredstva koja su savršena u borbi protiv gihta, upale mišića, reumatoidnog i osteo artritisa.

    Istraživanja su pokazala da konzumacija 20 višanja dnevnom ima isti učinak na smanjenje bola kao uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže fenolnespojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja. Zbog visokog udjela antocijanina, višnje se koriste za prevenciju raka.

    Višnje sadrže malatonin, hormon koji reguliše san. Ljudski organizam taj isti hormon luči noću da bi podstakao san. Ljudi koji pate od nesanice prije spavanja mogu popiti čašu čistog soka od višnje da bi lakše zaspali. Melatonin koji se nalazi u višnjama pomaže u liječenju menopauze, raka dojke i prostate i pomaže ljudima koji pate od deficita pažnje.

    Višnja ima mnoga ljekovita svojstva a poznata je po tome da hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa, pomaže kod bubrežnih smetnji, olakšava mršanje, poboljšava san, smanjuje rizik od bolesti srca i pomaže kod upale mokraćnih kanala.

    Sušene višnje djeluju na sličan način kao i svježe voće pa su idealne za korištenje kada nisu dostupne. Peteljke višnji se koriste za pravljenje čaja koji pomaže za izbacivanje pijeska iz mokraćnih kanala, smanjenje celulita, liječenje impotencije i kašlja. Lišće ove biljke se koristi za borbu protiv peruti i smanjuje otok kapaka, a sjemenke se koriste za punjenje jastuka.