Tag: saveti

  • Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva: Čuvar nervnog sistema

    Blitva je bilja u rodu sa špinatom koja se uzgaja zbog hranjivog lišća. Priprema se slično kao i špinat, a kada je skroz mlada može se jesti i termički neobrađena. Odlična je za punjenje i savijanje sarmi, i dodatak mesnim jelima, tjestenini, u punjenju za pite ili savijača.

    Blitva pomaže u podizanju imuniteta a i odličan je diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, i odlična je za održavanje tjelesne težine. Blitva je bogata vitaminom V i B i karotinom. Sadrži magneziji, gvožđe, kaliji, kalciji, mangan, ugljikohidrate, proteine, celulozu i biljna ulja.

    Celulozna vlakna za sebe vežu višak vode i otrovne sastojke, a ugljikohidrati su važni za mozaka i nervi sistem. Blitva je izuzetno dobra za jačanje koncentracije, jačanje krvi i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, jača kosti i štiti kožu i sluzokožu tijela. Blitva je zasitna i dugo se vari, pa je odlična za sve one koji drže dijetu.

    Čorba od blitve je odlična za ljude koji imaju problema sa mokraćnom bešikom i bubrezima. Kuhana blitva sa bijelim lukom se koristi kao antibiotik, a sa dodatkom peršuna poboljšava izlučivanje mokraće i čišćenje krvi. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi su poznati po tome što povoljno djeluje na mrežnjaču oka, i sprečava degeneraciju makulusa.

    Lutein štiti kožu od UV zraka, i odlična je za konzumaciju za vrijeme ljetnih mjeseci kada nam takva zaštita najviše treba. Uživajte u mladoj blitvi koja je sada u sezoni i pripremite ukusnu salatu, čušpajz ili omlet. Bez obzira na to kako je pripremate, sigurno je da će blitva pozitivno utjecati na vaš organizam i tjelesnu težinu.

  • Maline u borbi sa viškom kilograma

    Maline u borbi sa viškom kilograma

    Maline imaju mnogo vlakana i malo kalorija. Ova kombinacija odlična je za one koji se bore sa viškom kilograma. Malina potiče iz porodice ruža ima slatke, ukusne plodove. Ljekovita svojstva maline su poznata širom svijeta.

    Pored vitamina C malina sadrži i korisne elaginske i fitohemikalije kiseline. Ove kiseline pomaže u borbi protiv tumora. Nisu samo bobice maline zdave. Naime, listovi maline sadrže tanin i flavonoid koji su dobru za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sistema.

    Maline su odlične za snižavanje šećera u krvi i u borbi protiv virusa. Pune su antioksidansa. Preporučuje se svakodnevno konzumiranje ove neodoljive voćke.

    Kada je u pitanju izbor malina jedino što je bitno je to da birate one maline koje nemaju zelene dijelove. Također izbjegavajte i one koje djeluju trulo ili po sebi imaju plijesan. Vrlo su ukusne kad se jedu same, ali možete ih koristiti na bezbroj načina – voćne salate, smoothies, sokovi, voćni jogurt, kolači, ali i kao ukusan džem.

  • Riba čuva vaše srce

    Riba čuva vaše srce

    Ribe sadrže veliku količinu važnih proteina, čak 20%. Također, u ribi se nalaze i saharidi, dok masti ima veoma malo. Sadržaj riblje masti veoma je koristan za ljudski organizam. Riba prije svega sadrži masne kiselina omega-3 koje pozitivno utiču na nivo holesterola u krvi i odlična su prevencija za bolesti srca i krvnih sudova. Omega-3 masne kiselina pozitivno djeluju na mozak, prevencija su za abnomalnosti i razvoj degenerativnih bolesti. Riblje meso bogato je vitaminima i mineralima.

    Ribu biste trebali jesti barem jednom sedmično. Naravno ribu treba pripremiti na pravi način, nikako pržiti u dubokom ulju.

    Nemasne ribe sadrže svega 2% masti, a to su ribe brzih tokova kao što su pastrmka, štuka ili smuđ.

    Srednje masne ribe imaju od 2% do 10% masti, među njima je šaran.

    Masne ribe poput jegulje sadrže više od 10% masti. Imajte na umu da su svježe ribe uvijek bolje od smrznutih.

    Ukoliko preferirate tunu uzimajte onu u vlastitom soku ili salamiru, umjesto one u ulju.

  • Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja

    Zbog velikog udjela vitamina C paradajz je hrana koja pomaže u borbi protiv starenja. Porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, ova biljka je bila uzgajana za vrijeme Asteka i Inka. U Evropu je stigla u 15. vijeku, najprije u Španiju i Portugal. Zbog svoje hranjive i ljekovite vrijednosti postao je jedna od omiljenih salata i soseva.

    Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.

     

    Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.

    Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.