Tag: saveti
8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća
Mališani često prave probleme kada se na tanjiru nađe neko povrće ili voće pa mame često brinu da li njihova djeca unose dovoljno vitamina u svoj organizam.
1. Budite primjer
Najbolji način da naučite djecu da jedu ono što je zdravo je i da sami jedete istu hranu. Ako se povrće ne nalazi na vašem tanjiru, ne možete od njih očekivati da će bez problema jesti ono što ne vole.
2. Učinite hranu zabavnom
Djeca vole igre, pa ako se na tanjiru nalazi dinosaurus koji jede maleno drveće od brokule ona će im sigurno postati zanimljivija. Povezivanje zdrave hrane sa zabavnim stvarima koje djeca vole pretvorit će obrok u zabavnu igru i olakšati vam posao.
3. Uključite ih u pripremu
Ako mališani budu učestvovali u pripremi jela koje će kasnije jesti sigurno je da će im ono biti zanimljivije. Odvedite ih na pijacu ili u market i pustite im da odaberu par stvari koje ćete pripremiti za večeru. Ako imate mogućnosti, s njjima možete i saditi povrće i naučiti ih da cijene plodove svog rada.
4. Uvedite „pravilo jednog zalogaja“
Istraživanja su pokazala da djeca koja ne žele jesti određeno jelo promijene mišljenje 8 od 10 puta nakon što su probali jedan zalogaj. Veliki broj roditelja je imao uspjeh da „pravilom jednog zalogaja“ koje zahtjeva od djece da peobaju barem jedan zalogaj jela.
5. Ne tjerajte ih da sve pojedu
Jedna od najvećih zabluda roditelja je da ako tjeraju djecu da pojedu na silu neku hranu je da će djeca s vremenom početi sama jesti to a u stvari dobivaju suprotni učinak. Kažnjavanje i svađe će jelo pretvoriti u negativno iskustvo, a djeca će naučiti da hranu povezuju sa negativnim osjećajima.
6. Ponudite hranu različite boje
Djeca vole šarenu hranu. Udovoljite im dodavanjem više različitog povrća na njihov tanjir. Iako odrasli vole miješati ukuse, mlađi su skloniji odvajanju ukusa. Probajte napraviti nekoliko različitog povrća umjesto da napravite jedan veliki đuveč.
7. Koristite puter, bijeli luk i slaninu
Nema ništa loše u tome da dodajete ukus povrću da bi ga učinili privlačnijim. Ako djeca teže prihvataju različitu hranu najvažnije ih je polako upoznati i priviknuti na određenu namirnicu. To ćete najlakše postići ako povrće servirate sa nečim što znate da voli poput sira ili slanine.
8. Budite uporni
Neka djeca su teža od druge i samim tim zahtjevaju više truda i strpljenja. Važno je da znate da navike koje razviju kada su mali će ostati s njima i kada odrastu. Nastavite biti dobar primjer, pravite zabavnu hranu i zadržite pozitivnu atmosferu za stolom. Omogućite im da pomognu u kuhinji i držite se „pravila jednog zalogaja“.
Trešnje kao lijek
Medicinska istraživanja su nedavno potvrdila da sve te narodne priče imaju svoje temelje, te da su trešnje izuzetno zdravo voće.
Trešnje su jako dobar izvor vitamina i sadrže antioksidanske koje ga čine izuzetno zdravim voćem. Trešnje imaju vitamina C, A, B i bioflavanoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin. Svi ti sastojci su odlični u borbi protiv raka i za prevenciju srčanih bolesti. Trešnje ublažavaju bolove od artritisa i gihta i smanjuju glavobolju. Svježe trešnje su odlične za smanjenje fizičkog i psihičkog umora, a slične odlike imaju i višnje.
Konzumiranje trešanja može pomoći u sprječavanju srčanih bolesti, raka, smanjiti bolove i poboljšati zdravlje kostiju. Trešnje sadrže malo kalorija, ne sadrže masnoće i imaju visok udio vode. Istraživanja su pokazala da povećani unos vode u organizam povećava energiju i pomaže u ubrzanju organizma. Trešnje imaju mnogo kalija što pomaže kod izlučivanja viška vode iz organizma.
Trešnje sadrže kombinaciju antioksidanska, bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima. Jedna trešnja ima samo 4 kalorije, pa 1 šolja trešanja sadrži 90 kalorija. Ovo voće ima jednaku količinu ugljikohidrata i proteina i ne sadrži nikakve masnoće.
Trešnje pročišćavaju krv i podižu energiju, a odavno se koriste u pripremi kolača i deserta. Pripremite ukusni džem, kolač ili sok od trešanja i uživajte u ovom ukusnom voću dok je u sezoni. Ako imate puno trešanja, izvadite mu košpice i smrznite ga. Ono će i dalje zadržati svoje nutrijente i ukus će im ostati gotovo isti.
Zašto baš jagode?
Bogate vodom, mineralima i vitaminima, sa minimalnim brojem kalorija, jagode su pravo proljećno voće koje će prijati vašem zdravlju.
Jagoda je bila na visokoj cijeni u starom Rimu. Plansko gajenje jagoda u Evropi počelo je u 18. vijeku. Danas su najpopularnije tri vrste jagoda: asieta, asiropa i seligra.
Jagode sadrže oko 80% vode, što znači da joj je energetska vrijednost oko 25 kalorija i potiče od ugljiko hidrata – glukoze, saharoze i fruktoze. Ima malo celuloze, pa je lako varljiva. Sadrži vitamin C, vitamine B5, B6, vitamin K, Mg, mangan, kao i beta-karotin. Sve to čini jagode djelotvornim u zaštiti mišićnog tkiva od degeneracije, artritisa i održavanju opšteg zdravlja organizma. Pigmenti antocijana su blagotvorni u prevenciji i liječenju anemije. Jagoda zauzima četvrto mjesto među voćem bogatim antioksidantnim svojstvima. Beta-karotin i fenoli su moćni antioksidansi. Kalijum pomaže kod snižavanja krvnog pritiska.
Jagode su djelotvorne u borbi protiv gihta, bolesti bubrega, nedostatka vitamina, hemoroida, ranih stanja arterioskleroze, kožnih oboljenja, čira na želucu, malaksalosti, visokog krvnog pritiska, nervne napetosti, krvarenja iz maternice, kao i kod loše probave.
Neoprane jagode možete da čuvate u frižideru do dva dana, a oprane možete da pospete šećerom i zamrznete. Svakako se preporučuje da jagode konzumirate dok su svježe.
10 razloga zašto jesti dagnje
1. Meso dagnje je ukusno i vrlo hranjivo. Sto grama svježih dagnji sadrži 11,9% proteina, 2,24% masti i malu količinu ugljikohidrada (3,7%). Čistog mesa ima između 17 i 20%. Upravo zbog tako dobrog sastava, meso dagnje je vrlo traženo. Mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.
2. Bogat su izvor minerala, izvrstan izvor željeza (3,95 mg), fosfora (197 mg) i selena (44,8 mg).
3. Bogate su i kalcijem, jodom, kalijem i natrijem.
4. Od vitamina sadrže A vitamin, folnu kiselinu i C vitamin.
5. Izvrstan su izvor cijanokobalamina (B-12) – sadrže ga čak 12 mg, što je pet puta vipe od preporučenog dnevnog unosa.
6. Dagnje su i dobar izvor ostalih vitamina B komplexa.
7. Bogate su omega-3 masnim kiselinama.
8. Smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila.
9. Pripremljene na žaru ili kuhane (ali ne i pržene) smanjuju rizik od srčane aritmije.
10. Jačaju odbrambeni sistem organizma.
Višnja antioksidansna bomba
Višnje sadrže fenolne spojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja.
Višnje su poznate po svojim ljekovitim svojstvima i antioksidansima. Bogate su vitaminima A, C i E, te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Ovo voće ima jaka protuupalna sredstva koja su savršena u borbi protiv gihta, upale mišića, reumatoidnog i osteo artritisa.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 20 višanja dnevnom ima isti učinak na smanjenje bola kao uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže fenolnespojeve, antioksidanse koje čuvaju nervni sistem i koriste se u borbi protiv Alzheimerove bolesti, demencije i gubitka pamćenja. Zbog visokog udjela antocijanina, višnje se koriste za prevenciju raka.
Višnje sadrže malatonin, hormon koji reguliše san. Ljudski organizam taj isti hormon luči noću da bi podstakao san. Ljudi koji pate od nesanice prije spavanja mogu popiti čašu čistog soka od višnje da bi lakše zaspali. Melatonin koji se nalazi u višnjama pomaže u liječenju menopauze, raka dojke i prostate i pomaže ljudima koji pate od deficita pažnje.
Višnja ima mnoga ljekovita svojstva a poznata je po tome da hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa, pomaže kod bubrežnih smetnji, olakšava mršanje, poboljšava san, smanjuje rizik od bolesti srca i pomaže kod upale mokraćnih kanala.
Sušene višnje djeluju na sličan način kao i svježe voće pa su idealne za korištenje kada nisu dostupne. Peteljke višnji se koriste za pravljenje čaja koji pomaže za izbacivanje pijeska iz mokraćnih kanala, smanjenje celulita, liječenje impotencije i kašlja. Lišće ove biljke se koristi za borbu protiv peruti i smanjuje otok kapaka, a sjemenke se koriste za punjenje jastuka.
