Preuzeto sa allrecipes.com
Tag: Zdrava ishrana
Zdrava ishrana ne mora biti dosadna niti neukusna. Ako morate paziti na namirnice koje unosite, količinu hrane koju jedete ili broj kalorija koje unosite, to ne znači da ne možete uživati u hrani. Probajte napraviti vaše klasične recepte sa manje masnim mesom, nemoj te peći na puteru nego na maslinovom ulju, trudite se da što više namirnica kuhate na pari i jedete što više svježeg povrća. Na prvi pogled djeluje komplikovanije nego što to zaista jeste, a i recepti naših domaćica će vas uvjeriti da zdrava hrana može biti veoma ukusna i zasitna.
5 ukusnih zamjena za visokokalorične namirnice
Sokovi nisu dobri za vaše zdravlje, sadrže velike količine šećera, skoro 3 kašike na 300 ml soka, a često u sebi imaju i kafein. Umjesto soka pijte običnu vodu, a ako vam je dosadila dodajte joj malo soka od limuna, limete ili narandže.
Umjesto obične pijte mineralnu vodu kojoj ste dodali krišku svježeg voća poput lubenice ili breskve. Možete dodati i mentu i napraviti bezalkoholni mojito.
Malo ko može odoliti ukusnom vrućem pomfritu, ali pomfrit je poguban za vašu liniju. Ako vam se jede pomfrit, tanko izrežite krompir, pospite ga sa malo maslinovog ulja, začinite i ispecite u rerni. Krompir možete zamijeniti slatkim krompirom i tako dobiti još zdraviju varijantu.
Kupovne energetske pločice sadrže visok postotak masnoća i šećera. Isprobajte neke sa manje kalorija, ili ih zamijenite krekerima od cjelovitog zrna sa mladim sirom.
Voćni jogurti imaju veliku količinu šećera. Kupite obični nemasni jogurt i dodajte mu voće, sjeckane orašaste plodove ili par kapi ekstrakta vanilije. Koristite med umjesto šećera ili malo domaćeg voćnog džema.
Lako možete smanjiti broj kalorija u sosovima za krompir i meso, polovinu milerama zamijenite nemasnim jogurtom ili potpuno prestanete koristiti mileram. Umjesto njega stavite nemasni mladi sir koji ste umutili u multipraktiku dok ne postane gladak. Dodajte mu začine po želji ili mladi luk.
Zbog čega je paprika zdrava
Crvene, zelene, žute paprike predstavljaju bogat izvor raznih vitamina. Paprike su odličan izvor antioksidansa. Spadaju u istu skupinu povrća kao i krompir, paradajz i patlidžan. Pored toga što su odličan izvor karotenoida pune su vitamina C, E.
Bile one ljute ili slatke, paprike sadrže dosta fitohemikalija koje imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebno kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Pored toga bogate su folnom kiselinom koja je odlična za zaštitu crvenih krvnih zrnaca, što znači da se preporučuje osobama koje imaju problema sa anemijom. Ovo se naročito odnosi na crvene paprike! Jedna čaša isjeckane paprike sadrži svega 30-40 kalorija!
Paprike u sebi sadrže lutein i zeaksantin – dva antioksidansa koji igraju važnu ulogu kod bolesti srednjeg dijela mrežnjače. Ove supstance za čak 79% umanjuju rizik od pojave očnih bolesti kod osoba sa visokom stopom rizika.
Savjeti – ne prekuhavajte paprike jer ćete ubiti većinu vitamina. Prednost ovog povrća je upravo u tome što ga možete konzumirati svježe i tako ćete biti sigurni da ste unijeli sve zdrave sastojke koje vam paprike nude. Potrudite se da ih jedete sada kada su u sezoni jer su tada najbogatije i najzdravije.
Paprike možete spremati u salati, u omletu, odlično se kombinuju u razne soseve, umake, možete ih filovati, peći na roštilju i još mnogo toga.
Razlozi zbog kojih trebate jesti maline
Brojni stručnjaci tvrde da malina ima više sastojaka korisnih za zdravlje nego bilo koja druga hrana. Npr. u odnosu na paradajz malina ima 10 puta više antioksidanata. Antioksidansi neutrališu slobodne radikale koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti.
Malina spada u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm, sa sitnim, crvenim i sočnim plodovima slatkog ukusa. Ukrštanjem i kalemljenjem dobijeno je više sorti, a poznati nazivi su: crvena jagoda, malina, crvena kupina, pitoma kupina, planinska malina. Maline su dobre u slučajevima dijareje i ekcema, također ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Pored toga maline aktiviraju i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.
U malinama ima zavidna količina elaginske kiseline. Ova kiselina spriječava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK, a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.
Maline pomažu i prilikom povišene tjelesne temperature, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.
I listovi maline su također ljekoviti. Od listova mogu se praviti ljekoviti čajevi. Antocijani koje ona sadrži predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica. Stručnjaci su utvrdili i da malina deluje povoljno na srce, krvne sudove, kožu i imuni sistem.
Preporučuje se unos 130 grama malina dnevno, stoga znate šta vam je činiti. Uživajte!
Paradajz: Čuvar vašeg zdravlja
Zbog velikog udjela vitamina C paradajz je hrana koja pomaže u borbi protiv starenja. Porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, ova biljka je bila uzgajana za vrijeme Asteka i Inka. U Evropu je stigla u 15. vijeku, najprije u Španiju i Portugal. Zbog svoje hranjive i ljekovite vrijednosti postao je jedna od omiljenih salata i soseva.
Paradajz danas predstavlja osnovu mediteranske kuhinje i savršeno se slaže sa tjesteninom, sirevima, jajima, rižom, ribom i mesom. Na svijetu ima jako puno različitih vrsta paradajza a kod nas su najpoznatiji volovo srce, sitni paradajz cherry, jabučar i pelat od kojeg se prave sosevi. Crvena boja paradajza potiče od likopena koji je poznat po svojim antioksidansnim odlikama.
Odličan je u borbi protiv slobodnih radikala a dokazano je da je učinkovit u borbi protiv tumora prostate. Paradajz je bogat bjelančevinama, beta karotenom, vitaminima A, B, C, D, K, gvožđem, kalijem, kalcijumom, magnezijem, natrijem i fosforom. Djeluje i protiv alergija, astme, artritisa, anemije i bolesti srca i krvnih sudova.
Istraživanja su pokazala da je paradajz najdjelotvorniji ako se uzima u formi soka. Reguliše metabolizam i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Snižava pritisak i popravlja krvnu sliku. Paradajz je izuzetno ukusan i zdrav, a sada je u sezoni. Uživajte u njemu koliko god možete i konzumirajte ga što češće.
8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća
Mališani često prave probleme kada se na tanjiru nađe neko povrće ili voće pa mame često brinu da li njihova djeca unose dovoljno vitamina u svoj organizam.
1. Budite primjer
Najbolji način da naučite djecu da jedu ono što je zdravo je i da sami jedete istu hranu. Ako se povrće ne nalazi na vašem tanjiru, ne možete od njih očekivati da će bez problema jesti ono što ne vole.
2. Učinite hranu zabavnom
Djeca vole igre, pa ako se na tanjiru nalazi dinosaurus koji jede maleno drveće od brokule ona će im sigurno postati zanimljivija. Povezivanje zdrave hrane sa zabavnim stvarima koje djeca vole pretvorit će obrok u zabavnu igru i olakšati vam posao.
3. Uključite ih u pripremu
Ako mališani budu učestvovali u pripremi jela koje će kasnije jesti sigurno je da će im ono biti zanimljivije. Odvedite ih na pijacu ili u market i pustite im da odaberu par stvari koje ćete pripremiti za večeru. Ako imate mogućnosti, s njjima možete i saditi povrće i naučiti ih da cijene plodove svog rada.
4. Uvedite „pravilo jednog zalogaja“
Istraživanja su pokazala da djeca koja ne žele jesti određeno jelo promijene mišljenje 8 od 10 puta nakon što su probali jedan zalogaj. Veliki broj roditelja je imao uspjeh da „pravilom jednog zalogaja“ koje zahtjeva od djece da peobaju barem jedan zalogaj jela.
5. Ne tjerajte ih da sve pojedu
Jedna od najvećih zabluda roditelja je da ako tjeraju djecu da pojedu na silu neku hranu je da će djeca s vremenom početi sama jesti to a u stvari dobivaju suprotni učinak. Kažnjavanje i svađe će jelo pretvoriti u negativno iskustvo, a djeca će naučiti da hranu povezuju sa negativnim osjećajima.
6. Ponudite hranu različite boje
Djeca vole šarenu hranu. Udovoljite im dodavanjem više različitog povrća na njihov tanjir. Iako odrasli vole miješati ukuse, mlađi su skloniji odvajanju ukusa. Probajte napraviti nekoliko različitog povrća umjesto da napravite jedan veliki đuveč.
7. Koristite puter, bijeli luk i slaninu
Nema ništa loše u tome da dodajete ukus povrću da bi ga učinili privlačnijim. Ako djeca teže prihvataju različitu hranu najvažnije ih je polako upoznati i priviknuti na određenu namirnicu. To ćete najlakše postići ako povrće servirate sa nečim što znate da voli poput sira ili slanine.
8. Budite uporni
Neka djeca su teža od druge i samim tim zahtjevaju više truda i strpljenja. Važno je da znate da navike koje razviju kada su mali će ostati s njima i kada odrastu. Nastavite biti dobar primjer, pravite zabavnu hranu i zadržite pozitivnu atmosferu za stolom. Omogućite im da pomognu u kuhinji i držite se „pravila jednog zalogaja“.
