Bosiljak (latinski Ocimum basilicum) je biljka niskog i grmastog rasta, najčešće ovalnih, zelenih listova. Poznato je oko šezdeset vrsta ove biljke koja može varirati u izgledu i ukusu a raste u raznim dijelovima svijeta. Iako je prvobitno uzgajan u Aziji, prvi put se spominje u Egiptu prije četiri hiljade godina. Biljka cvjeta uglavnom u rano i kasno ljeto, a može se posaditi u saksije i držati na prozoru. Zimi bosiljak odlično uspijeva ako ga držite u kući, na prozoru.

Ova biljka je poznata po tome što ima jaka antioksidansna sredstva koji su važan dio zdrave prehrane i zdravog načina života. Bosiljak sadrži i beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A i sprječava oksidaciju holesterola u krvotoku te štiti krvne žile. Osim toga ova biljka je odličan izvor vitamina B6 i magnezija. Magneziji poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomaže u opuštanju krvnih žila i mišića dok vitamin B6 sprječava nakupljanje homocisteina.

Naučna istraživanja su pokazala da bosiljak i njegovo ulje blagotvorno djeluje na imuni sistem čovjeka. Umanjuje rizik od aritmije i pospješuje protok krvi kroz organizam. Sadrži antiseptička i antibakterijska sredstva i može se koristiti za liječenje infekcija i upala. Listovi ove biljke mogu se koristiti za sprječavanje bakterijske infekcije privijanjem na ranu.

Bosiljak je potpuno jestiva biljka i mogu se konzumirati listovi i sjemenke. Koristi se kao začin, čaj ili napitak. Preporučuje se korištenje svježeg bosiljka koji ima intenzivniji ukus i miris u odnosu na sušeni. Ova biljka se koristi u kuhinjama širom svijeta, a jedna od najpoznatijih kulinarskih verzija bosiljka je u Pestu Genovese u kojem se melje sa pinjolima, parmezanom i maslinovim uljem. Služi se uz različita jela od tjestenine i riže, a moguće ga je koristiti i u dezertima poput sladoleda ili voćnih salata. Ako želite napraviti čaj, sve što trebate uraditi je preliti listove biljke vrelom vodom, ostaviti osam minuta, procijediti i konzumirati.