Peršun ili peršin (latinski petroselinum crispum) je jedan od najpopularnijih začina na svijetu koje možete pronaći u bilo kojoj prodavnici. Dostupan je tokom cijele godine, otporan je na mraz, a cvjeta od juna do augusta, dok mu sjemenke sazrijevaju od jula do septembra. Cvjetovi ove višegodišnje biljke su hermafroditi, što znači da imaju i muške i ženske spolne organe koje oprašuju insekti.

Peršun sadrži prirodna eterična ulja i flavanoide, te je odličan izvor vitamina C, A i K. Istraživanja su pokazala da eterična ulja štite od malignih oboljenja, pogotovo raka pluća. Osim toga, peršun štiti tijelo od štetnosti kemoterapije i neutralizira djelovanje hemijskih tvari koje su štetne za organizam. Bogat je antioksidansima koji se vežu za slobodne radikale i sprječavaju štetno djelovanje na organizam. Ekstrakt peršuna povećava antioksidacijski kapacitet crvenih krvnih zrnaca.

Peršun sadrži i vitamine C i A koje igraju važnu ulogu u zaštiti organizma od slobodnih radikala, raka, dijabetesa, astme, arteroskleroze. Vitamin C ima antiinflamatorno djelovanje i važan je za održavanje zdravog imuniteta. Može spriječiti česte prehlade, gripe i upale usne i ušne šupljine. Betakaroten povoljno utiče na ljute koji boluju od astme ili na one koji pate od reumatidnih ili osteo-artritisa. Sadrži volnu kiselinu koja je neophodna za rad srca i kardiovaskularnog sistema.

Listovi peršuna su jestivi, a mogu se koristiti kao začin, čaj ili jestiva boja za hranu. Peršun je moguće konzumirati svježeg ili termički obrađenog, a neizostavan je sastojak svake supe. Ova biljka se može koristiti u svakom jelu kao dodatak ili ukras. Moguće ga je sušiti i mljeti, a najlakše ga je čuvati u frižideru u ladici namijenjenoj za čuvanje povrća. Peršun se lako zamrzava, tako da ga uvijek možete imati pri ruci. Osušiti ga možete vrlo lako, samo ga nasjeckajte i ostavite da se suši na kuhinjskoj krpi. Držite ga u staklenoj flašici na hladnom, tamnom i suhom mjestu.