Bogate vodom, mineralima i vitaminima, sa minimalnim brojem kalorija, jagode su pravo proljećno voće koje će prijati vašem zdravlju.

Jagoda je bila na visokoj cijeni u starom Rimu. Plansko gajenje jagoda u Evropi počelo je u 18. vijeku. Danas su najpopularnije tri vrste jagoda: asieta, asiropa i seligra.

Jagode sadrže oko 80% vode, što znači da joj je energetska vrijednost oko 25 kalorija i potiče od ugljiko hidrata – glukoze, saharoze i fruktoze. Ima malo celuloze, pa je lako varljiva. Sadrži vitamin C, vitamine B5, B6, vitamin K, Mg, mangan, kao i beta-karotin. Sve to čini jagode djelotvornim u zaštiti mišićnog tkiva od degeneracije, artritisa i održavanju opšteg zdravlja organizma. Pigmenti antocijana su blagotvorni u prevenciji i liječenju anemije. Jagoda zauzima četvrto mjesto među voćem bogatim antioksidantnim svojstvima. Beta-karotin i fenoli su moćni antioksidansi. Kalijum pomaže kod snižavanja krvnog pritiska.

Jagode su djelotvorne u borbi protiv gihta, bolesti bubrega, nedostatka vitamina, hemoroida, ranih stanja arterioskleroze, kožnih oboljenja, čira na želucu, malaksalosti, visokog krvnog pritiska, nervne napetosti, krvarenja iz maternice, kao i kod loše probave.

Neoprane jagode možete da čuvate u frižideru do dva dana, a oprane možete da pospete šećerom i zamrznete. Svakako se preporučuje da jagode konzumirate dok su svježe.