Blog
8 načina da naučite djecu da jedu više povrća i voća
Mališani često prave probleme kada se na tanjiru nađe neko povrće ili voće pa mame često brinu da li njihova djeca unose dovoljno vitamina u svoj organizam.
1. Budite primjer
Najbolji način da naučite djecu da jedu ono što je zdravo je i da sami jedete istu hranu. Ako se povrće ne nalazi na vašem tanjiru, ne možete od njih očekivati da će bez problema jesti ono što ne vole.
2. Učinite hranu zabavnom
Djeca vole igre, pa ako se na tanjiru nalazi dinosaurus koji jede maleno drveće od brokule ona će im sigurno postati zanimljivija. Povezivanje zdrave hrane sa zabavnim stvarima koje djeca vole pretvorit će obrok u zabavnu igru i olakšati vam posao.
3. Uključite ih u pripremu
Ako mališani budu učestvovali u pripremi jela koje će kasnije jesti sigurno je da će im ono biti zanimljivije. Odvedite ih na pijacu ili u market i pustite im da odaberu par stvari koje ćete pripremiti za večeru. Ako imate mogućnosti, s njjima možete i saditi povrće i naučiti ih da cijene plodove svog rada.
4. Uvedite „pravilo jednog zalogaja“
Istraživanja su pokazala da djeca koja ne žele jesti određeno jelo promijene mišljenje 8 od 10 puta nakon što su probali jedan zalogaj. Veliki broj roditelja je imao uspjeh da „pravilom jednog zalogaja“ koje zahtjeva od djece da peobaju barem jedan zalogaj jela.
5. Ne tjerajte ih da sve pojedu
Jedna od najvećih zabluda roditelja je da ako tjeraju djecu da pojedu na silu neku hranu je da će djeca s vremenom početi sama jesti to a u stvari dobivaju suprotni učinak. Kažnjavanje i svađe će jelo pretvoriti u negativno iskustvo, a djeca će naučiti da hranu povezuju sa negativnim osjećajima.
6. Ponudite hranu različite boje
Djeca vole šarenu hranu. Udovoljite im dodavanjem više različitog povrća na njihov tanjir. Iako odrasli vole miješati ukuse, mlađi su skloniji odvajanju ukusa. Probajte napraviti nekoliko različitog povrća umjesto da napravite jedan veliki đuveč.
7. Koristite puter, bijeli luk i slaninu
Nema ništa loše u tome da dodajete ukus povrću da bi ga učinili privlačnijim. Ako djeca teže prihvataju različitu hranu najvažnije ih je polako upoznati i priviknuti na određenu namirnicu. To ćete najlakše postići ako povrće servirate sa nečim što znate da voli poput sira ili slanine.
8. Budite uporni
Neka djeca su teža od druge i samim tim zahtjevaju više truda i strpljenja. Važno je da znate da navike koje razviju kada su mali će ostati s njima i kada odrastu. Nastavite biti dobar primjer, pravite zabavnu hranu i zadržite pozitivnu atmosferu za stolom. Omogućite im da pomognu u kuhinji i držite se „pravila jednog zalogaja“.
Kruška je pravo jesenje veselje
Sezona krušaka počinje i već ih možete pronaći na pijacama i u prodavnicama. Osim što su slatke, kruške su i jako zdrave i obavezno ih preporučujem svima. Kruška je poznata kao voće koje utiče na regulaciju inzulina, pa ćete nakon što je pojedete duže imati osjećaj sitosti zbog činjenice da reguliše nivo šećere u krvi. Zbog toga je također i preporučljiva svima koji žele da izgube koji kilogram.
Jesenja kraljica, kruška, je i izuzetan izvor vlakana pa se i zbog toga preporučuje njeno što češće konzumiranje. Jedna kruška srednje veličine ima oko 100 kalorija i otprilike 6 grama vlakana. Vlakna su izuzetno važna u svakodnevnoj prehrani jer održavaju nivo holesterola i djeluju preventivno na bolesti srca i krvnih žila. Kruške također sprječavaju nadutost.
Baš kao i ostalo voće, i kruška je odličan izvor raznih vitamina i minerala. U kruškama su prisutni vitamini C, K, B2, B3 i B6, te minerali kalcij, kalij, magnezij, bakar i mangan. Interesantno je da je u kruškama prisutan i mineral bor koji pospješuje apsorpciju kalcija, te su zbog toga kruške idealne za prevenciju osteoporoze.
Pirinac sa suvim groždjem i kikirikijem
Zvuči kao nemoguća misija, kombinacija koju možda niste probali? Budite hrabri, ovo je posni prilog jelu koji je fenomenalnog ukusa
Domaći čips
Čips će vam najbolje uspjeti ako koristite mladi krumpir jer se onda prilikom pečenja postiže divna zlatna boja. Iako treba strpljenja da se ispeče sav čips, priprema je ipak jako jednostavna a čips je idealan za večeri kad vam dolaze gosti a ne stignete ispeći kompliciraniji kolač. Ako ih želite oduševiti, domaći čips je pravi izbor! Uživajte u ovoj finoj grickalici koju obožavaju i djeca i odrasli! Pronađite me i na mojoj Facebook stranici gdje ću objavljivati recepte, tutorijale i svašta nešto lijepo a tu je i moj blog Happiness is Homemade koji možete posjetiti. Emina
Maca: Peruanski ginseng
Maca (lat. Lepidium meyenii) je poznat kao peruanski Ginseng. Ovo je višegodišnja biljka koja raste na Andama u Peruu. Uzgaja se zbog svog korjena koji se koristi kao povrće i lijek, a navodno ima i afrodizijačka svojstva. Rastom, veličinom i proporcijama maca podsjeća na rotkvice ili repu čiji je daleki rođak. Zeleno mirišljavo lišće se prostire po zemlji, te neće dostići više od 20 centimetara visine.
Peruanski Ginseng ima korijen koji može varirati u veličini ili obliku pa često možete naći okrugle, sferične, trokutaste korijene u različitim bojama poput crvene, ljubičaste, zlatne, plave, zelene ili crne. Svaki od njih se smatra vlastitom vrstom, a sjemenke određene biljke će imati iste korijene kao matična biljka. Biljke sa tamnijim korijenom (crveni, ljubičasti, crni) sadrže velike količine joda, i odlične su u borbi protiv gušavosti. Smatra se da crna maca daje najviše energije i izdržljivosti, pogotovo zbog svog slatkog i pomalo gorkog ukusa.
Sušeni korijen mace ima visoku nutritivnu vrijednost koja podsjeća na žitarice poput riže i pšenice. Obično sadrži 60-75% ugljikogidrata, 10-14% proteina, 8,5% vlakana i 2,2% masnoća. Ova biljka je bogata kalcijumom i kalijem, a sadrži i željezo, jod, bakar i cink. Maca se uzgaja zbog svojih nutritivnih vrijednosti, a uglavnom se suši i melje te se tako može čuvati i do nekoliko godina. Stanovnici Perua tvrde da maca ima afrodizijačka svojstva, ali istraživanja nisu pokazala nikakve benefite od konzumiranja biljke za ljude koji pate od erektilne disfunkcije ili smanjenja seksualnog apetita.
U Peruu maca se priprema na različite načine, a svježe ubrani korijene koji se peku u jami se smatraju delikatesom. Kuhano korijenje se koristi sa drugim povrćem u džemovima ili supama, a može se i samljeti te koristiti kao brašno za pravljenje hljeba, kolača i palačinaka. Fermentirana maca je glavni sastojak slabog piva chicha de maca.
